STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 93

novih  komunikacijskih  tehnologija,  obrazovnih  i  marketin kih  inicijativa     koji  mogu

uvjerljivo  ilustrirati  va nost  ulaganja  u  spomeniEku  ba tinu  u  gospodarskom  razvitku,

turizmu  i  komunalnom  standardu,  individualnom  blagostanju  i  socijalnoj  regeneraciji

povijesnih jezgara.

Cilj 

Osigurati primjereniju ulogu spomeniEke ba tine u nacionalnom gospodarstvu i razvoju,

a prvorazrednu u oblikovanju prostornog okru enja starih povijesnih mjesta.

Zadaci

1. Pobolj ati (novi) zakon o kulturnospomeniEkim dobrima u odnosu na privatno vlas 

ni tvo i ulagaEko partnerstvo i sustav kategorizacije spomenika (prije svega financira 

njem najvrednijih spomenika). Za nultu kategoriju dr avni bi proraEun preko Ministar 

stva kulture trebao osiguravati 100% sredstava, za drugu kategoriju do 70%, za treEu do

50%   bez obzira na to radi li se o spomenicima u javnom ili privatnom vlasni tvu.

2. Decentralizirati upravljanje spomenicima po uzoru na arhivske slu be, muzeje i resta 

uratore. Konzervatorski odjeli na terenu trebali bi biti samostalniji (i financijski) te imati

veEi utjecaj na zakonodavstvo u pripremi i zakona i podzakonskih akata, propisa, smjer 

nica, preporuka i sl.

3.  Dovr iti  generalni  inventar  kulturnih  dobara,  te  nacionalni  registar  i  dokumentaciju

izdvojiti kao javnu slu bu (makar unutar konzervatorske uprave) stavljanjem, primjerice,

katastarskih karata i baza podataka na Internet. Pothvat bi se mogao financirati naplaEi 

vanjem pristupa za javnost, tj.  ifriranim pristupom za djelatnike dr avnih slu bi. Taj je

popis inaEe uvjet ulaska u Europsku uniju zbog reguliranja transfera, prodaje, izlaganja

i restauriranja pokretnih spomenika. (U posljednjih desetak godina iz zemlje je prokri 

jumEareno vrlo mnogo stilskog namje taja i ostalih umjetnina.)

4. Prikupiti (na razini Ministarstva) dostupne podatke o ulaganjima svih vrsta u za titu

kulturnih dobara na svim razinama (nacionalnoj,  upanijskoj...), kako bi se dalje racional 

no i efikasno planiralo financijsko i ostalo ulaganje, ukljuEujuEi ono putem oporezivanja.

5. Program obnove stanogradnje u veEim gradovima najprije kanalizirati kroz stare grad 

ske jezgre prema maksimi "od PalaEe do grada", a ne prema novogradnjama bez me a

prema krajoliku.

93