STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 91

Novi zakon o kulturnoj ba tini posebno obra uje vlasniEke odnose i prvi se put odre uje

da svaki spomenik mora imati vlasnika. No unatoE svim povoljnim odredbama provlaEi

se  odre eno  nepovjerenje  prema  privatnim  vlasnicima  i  ulagaEkom  partnerstvu.  Osim

toga, idealizira se "spomeniEka renta", bez upori ta u iskustvima konzervatorske disci 

pline, a  teta zbog zapu tenog ili napu tenog spomenika predvi a se nadoknaditi iz pro 

raEunskih sredstava premda se njima ne mogu pokrivati ni tro kovi odr avanja spome 

nika nulte kategorije. Zakon, me utim, prvi put predvi a i verifikaciju struEnosti u kon 

zervatorsko restauratorskoj disciplini, dodjeljivanje licenci. No pitanje je Eak i u kojoj Ee

mjeri moEi pre ivjeti sada nji polo aj Eitave konzervatorske slu be unutar Ministarstva

kulture.  Sada  je  rijeE  o  hibridnom  rje enju  kojim  je  slu ba  koncipirana  zapravo  kao

dr avna uprava unutar ministarstva umjesto da bude postavljena poput arhivske slu be,

poput  muzeja,  restauratora     decentralizirana  u  terenskom  djelovanju,  centralizirana  u

registru spomenika, standardizirana u metodama djelovanja.

Inventarizacija i registracija hrvatske kulturne ba tine u praksi je vjerojatno najbolniji

test za djelotvornost, viziju i funkciju konzervatorske discipline. U registriranju i doku 

mentiranju spomenika trebali bi sudjelovati ne samo konzervatori nego i muzealci, insti 

tuti  za  povijest  umjetnosti,  arheologiju  i  etnologiju,  srodni  fakulteti  i  Eitav  prsten  va 

njskih  suradnika.  Dokumentiranje  spomenika  prestalo  bi  biti  briga  pojedinaca  (Eesto

afektivna,  ali  Eesto  i  privatizirajuEa  znanstveniEka  briga)  i  postalo  javnom  obvezom  i

svojinom. Cenzus spomenika upisanih u nacionalni registar trebao bi biti apsolutni pri 

oritet, conditio sine qua non sutra njeg hrvatskog ulaska u europske integracije; za to je

dovoljno spomenuti svu problematiku transfera, prodaje, izlaganja i restauriranja pokret 

nih  spomenika   to  Ee  temeljito  potresti  institucionalnu  brigu  o  nacionalnoj  ba tini  u

trenutku stvarnog ulaska u EU. 

Termini poput socijalnog aspekta za tite, svakodnevnog odr avanja, rehabilitacije povi 

jesne kuEe, palaEe, ljetnikovca u Hrvatskoj jedva su poznati, a gospodarenje tim dobri 

ma jo  manje. Samo unutar trogirske povijesne jezgre postoji oko 40.000 m2 i nekoliko

stotina praznih stanova izvan svake funkcije. ZapanjujuE je podatak da Hrvatska ima vi e

od  4  milijuna  stanova  (gotovo  jedan  per  capita).  Program  obnove  stanogradnje  u  Hr 

vatskoj po prihvatljivijim ekonomskim mehanizmima, upravo najavljen u Ministrastvu

gra evinarstva, trebao bi biti najprije kanaliziran unutar povijesnih jezgri, a ne za novo 

gradnje na njihovoj degradiranoj periferiji bez me a prema krajoliku. AEivot iz gradskih

91