STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 90

takvom predstavljati. Ona nije dana nego zadana. U projektu kulture buduEnosti, umjesto

jednocrtnog  gibanja  u  smjeru  progresa  ili  regresa,  valja  uskla ivati  suvremenost  i

ba tinu,  brzinu  i  sporost,  deteritorijalizirani  i  teritorijalni  identitet,  nemir  ambicioznih

ideja i disciplinu konzervacije, kao i ljudske potrebe za unutarnjim mirom, dijalogom ili

osamljivanjem, bilo uz raEunalo, u muzeju i knji nici ili u crkvi   s potrebama za pros 

torima dru enja, u ambijentu foruma, rive, trga, kavane, parka, sportskog objekta... Ono

 to je  va no za ba tinu treba, ako je sukladno konzervaciji, dr ati u upotrebi kao mjes 

ta gdje se  ivi i radi  (Mundy, 2000: 84).

Preporuke iznesene u ovom odjeljku, koje se tiEu odnosa prema urbanoj arheologiji, ar 

heolo koj  policiji,  pozitivnim  primjerima  stranih  ulagaEa,  neophodnoj  modernizaciji

arhiva, muzeja i knji nica te potrebe za valorizacijom tradicijske kulture   na tragu su

realnih moguEnosti politike prema kulturnoj ba tini.

Me u prve korake valja uvrstiti daljnje evidentiranje razmjera  teta poEinjenih na kul 

turnoj ba tini uslijed ratne agresije i zbog unutarnjih ekscesa: ru enja spomenika iz soci 

jalistiEkog razdoblja, poku aja bibliocida, neukih obnova neosjetljivih na postojeEe kul 

turno urbanistiEke situacije, ru enja divlje gradnje s nejasnim naEelom u pozadini, ne 

dostatka struEnih kriterija ili struEne suglasnosti u podizanju novih spomenika, itd.

Va an je svakako i opEi razvojni kontekst. Neima tina, nezaposlenost i besperspektiv 

nost bitno umanjuju zanimanje za vlastitu sredinu, njezinu pro lost i moguEu buduEnost,

osobito me u mladim ljudima pogo enima krizom. Njihova su oEekivanja emigrantska:

slika  o  kulturi  je  uEahurena,  pogled  se  usmjeruje  u  daljinu,   ivot  je  negdje  drugdje.

NauEiti cijeniti ba tinu mo e samo narod koji vi e oEekuje od buduEnosti u svojoj sre 

dini.

spomeniEka ba tina

U te nji da postanu savjetodavnom struEnom mre om koja premo Euje jaz izme u skrbi

za oEuvanje ba tine i stvarnih moguEnosti, konzervatori su otvorili moguEnost stvaralaE 

kog kori tenja spomeniEkih resursa, Eesto nudeEi bolja rje enja od onih koja nude pla 

neri, investitori i korisnici. Nakon dugog razdoblja politiEkog voluntarizma bez cjelovite

razvojne vizije, gdje je spomeniEka ba tina bila tek skup problema na rubu javnog intere 

sa, danas konaEno sazrijeva svijest o ba tini kao razvojnom prioritetu.

90