STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 89

kulturna ba tina

Napori za oEuvanjem ba tine u devedesetima odvijali su se u te kim okolnostima rata

(ratna  teta na vi e od 3000 registriranih spomenika) i financijskih restrikcija uzrokova 

nih tranzicijom. Kako bi se od propadanja spasilo oko 26 tisuEa djela potreban je hitan

zahvat. Hrvatska je Eesto posjetitelju, prije svega onom sa Zapada, osobno otkriEe   ne

samo zbog skromnog predznanja nego i zbog zanimljivih prirodnih i kulturnih razlika na

razmjerno malom prostoru. StjeEe se tako er dojam da je mentalitet ljudi  irok i razno 

lik, neuklopiv u nacionalistiEki stereotip koji se stvarao u proteklom desetljeEu (Landry,

1998). Takva raznobojna slika bliska je hrvatskoj kulturnoj ba tini, njenoj otvorenosti i

raznovrsnosti,  to ostavlja dojam prostora raskri ja civilizacija i kultura. Iz raskri ja, me 

 utim, nisu izrastali imperijalistiEki projekti i pohodi u svijet, nego te nja skladu. Upravo

je u renesansnim jadranskim gradovima i njihovoj okolici stvoren uzor  ivljenja po ljud 

skoj mjeri u ambijentu li enom monumentalizma, Eemu nalikuje suvremena alternativna

krilatica  malo je lijepo  (usp. IvanEeviE, 1999).

Hrvatska kulturna ba tina ne pripada u red podruEja koje je povijest dovela u sredi te eu 

ropskog  i  svjetskog  sustava  zajedno  s  kapitalnim  resursima  visoke  kulture,  od  velikih

umjetnika do financija, zahvaljuEi Eemu danas ubiru astronomske prihode od kulturnog

turizma (GrEka, Italija,  panjolska, Francuska, Austrija...). U Hrvatskoj ima raznih vrsta

(minijaturnih) dragulja koje valja izbrusiti i osigurati im su ivot s ostalim vrijednostima

i novim vremenom   da bi se u ukupnosti moglo govoriti o zemlji razliEitih kvaliteta i

osobita profila. Ponajprije bi spomeniEku ba tinu valjalo obnavljati i konzervirati te pa 

 ljivo naslanjati druge prostore i njihove razvojne tendencije. 

Kulturna je ba tina   s obzirom na predmet   heterogena: spomeniEka, dokumentarna,

knji ka, muzejska, zanatsko obrtniEka, obiEajna itd.; s obzirom na kategorizaciju dobara:

nepokretna, pokretna i nematerijalna; s obzirom na pravni status: javna, polujavna i pri 

vatna. Kao osnovica za daljnje oblikovanje kulturnog krajolika,  to zahtijeva uskla iva 

nje fizionomije ostalih prostora, ba tina mo e biti izlo ena neumjerenoj ekspanziji indu 

strijskih i urbanih prostora koju pokreEu interesi brze zarade ili drugi bezobzirni apetiti.

SuEeljavanje s tom opasno Eu zahtijevat Ee temeljit i sabran pristup iz podruEja legislati 

ve, gospodarstva, unutarnjih poslova, prostornog planiranja, turizma, me unarodnih us 

tanova... Znanje, energije i sredstva valja koncentrirati u dijalogu interesa, odriEuEi se

olakih poteza i kratkoroEnih probitaka. Sredinu Eije Ee kulturne znaEajke i standarde su 

radnje vanjski partneri i ulagaEi po tivati i smatrati privlaEnom za rad i  ivot u njoj   valja

89