STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 87

je  za  jukeboxizaciju radijskog  prostora.  U  vezi  s  tim  usporedno  analizirati  europska  i

svjetska iskustva s takvim tijelima s obzirom na njihovu nadle nost nad javnim i/ili ko 

mercijalnim medijima i primijeniti najprimjerenija rje enja. 

4. Promijeniti Elanke Kaznenoga zakona radi za tite slobode izra avanja i informiranja,

ukljuEujuEi slobodu medijskog izvje tavanja o pitanjima koja zadiru u interese dr ave, te

radi zabrane govora mr nje (rasizam, ksenofobija). 

5. Razmotriti uvo enje odredaba o za titi privatnosti nejavnih osoba u Zakonu o javnom

priopEavanju i u tu svrhu tako er analizirati europska i svjetska iskustva.

6. U zakonodavnim promjenama voditi raEuna o me unarodnim standardima ili zakono 

davstvu   Unesco a, VijeEa Europe i Europske unije   a  to skorije razmotriti moguEnost

pridru enog  Elanstva  u  OECD u.  Tijekom  pregovora  o  stabilizaciji  i  pridru ivanju  s

Europskom unijom ne bi se smjelo ponoviti pogre ku poput previda statusa audiovizual 

nih usluga tijekom pregovora za Elanstvo u WTO u. Za hrvatsku bi audiovizualnu indus 

triju ukljuEenost u programe potpore EU (Media Plus) omoguEila razvoj i veEe otvara 

nje svijetu i time osuvremenjavanje kulturnog identiteta Hrvatske.

7. OmoguEiti razvoj politiEke kulture medija na naEelima demokracije i pluralizma, prije

svega dosljednim suzdr avanjem od uplitanja dr avnih i drugih politiEkih Eimbenika u

ure ivaEku politiku medija. Ostale mjere pripadaju podruEju razvoja novinarstva i pro 

fesionalnog ure ivanja programa od interesa za javnost.

8. DomaEa dramska i dokumentarna knji evna djela te likovna i glazbena djela  to vi e

ukljuEivati  u  programe  audiovizualnih  medija.  Taj  zadatak  iziskuje  suradnju  izme u

ustanova umjetniEkog obrazovanja, umjetnika, medijskih producenata i niza marketin 

 kih struEnjaka kako bi se vrijedna djela uEinila  to popularnijima i istodobno saEuvala

autentiEnost. U duhu ciljeva demokratizacije kulture to bi znaEilo: ne sni avati izvornu

vrijednost  nego  podignuti   iroki  ukus  i  interes,  vrijednosti  visoke  kulture  ne  nametati

nego ih uEiniti predmetom interesa i u itka  iroke publike, ne osvajati pod svaku cijenu

svu  iroku publiku nego njezine dijelove koji su veE zasiEeni proizvodima masovne kul 

ture ili ih jednostavno jo  uvijek zanima drugaEiji govor medija. Trebalo bi kulturno obo 

jiti  rutinski  medijski  govor.  Kreativnom,  kritiEkom,  otvorenom  i  kulturno  osjetljivom

ure ivaEkom  politikom  u  javnoj  radiodifuziji  treba  otjerati  konformizam  i  sivilo,  koji

najprije ubijaju stvarala tvo a potom televiziju Eine politiEkom ili komercijalnom ispo 

stavom.

87