STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 85

organizacija niti je postojala instancija prethodne cenzure. Tako er, davale su se konce 

sije za privatno radijsko i televizijsko emitiranje. No slaba na politiEka kultura (demo 

kracije) uEinila je zakonsku sferu formalistiEkom i nedjelotvornom. Ispod povr ine za 

kona vladala su nepisana pravila autocenzure, neformalni pritisci, klijentelistiEki krite 

riji pri dodjeli frekvencija, ekonomski pritisci (posebni porezi za nepoEudne medije, pro 

blemi u distribuciji i tiskanju), politiEki pritisci na nezavisne medije putem sudskih tu bi,

politiEka (stranaEka) pristranost u ure ivanju informativno politiEkog programa Hrvat 

ske radiotelevizije.

Televizijski  sustav  bio  je  mje ovit.  Na  nacionalnoj  je  razini  dr ava  bila  monopolist,  a

lokalne televizije bile su vlasniEki i programski raspr ene. Tjedni je tisak brojan, razno 

lik i pluralistiEan, ali s nedovoljno nacionalnih nezavisnih novina. Pozornost posveEena

kulturnim temama premalena je, toEnije one su u sjeni drugih tema, a u sredi te medij 

ske pozornosti dopirali su jedino kulturni skandali.

Ukupno,  mediji  su  najvi e  bili  optereEeni  dnevnopolitiEkim  diskursom,  a  oni  koji  su

te ili nezavisnosti bili su pod re imskim pritiskom.

Novinarstvo je bilo poluprofesionalno i bez vlastitih etiEkih polazi ta.

Problemi  u  medijskom  sustavu  od  2000.  nadalje  proizlaze  iz  nedovoljne  profesiona 

lizacije novinarstva; profesionalne etiEke norme jo  nisu sukladne polo aju medija u li 

beralnim demokracijama. No, u usporedbi s prethodnim razdobljem dr ava vi e nije za 

preka demokratizaciji medija ni ukupnoj demokratizaciji dru tva. 

Na razini dugoroEnog cilja strategija razvitka medija konaEno vi e nije upitna. Za to se,

barem deklarativno, zala u i vladajuEa koalicija i oporbene stranke.

Cilj

Izgraditi kombiniran ili mje ovit model medijskog sustava i u njemu naEi dovoljno mjes 

ta za kontinuirano prezentiranje vrijednosti umjetnosti, domaEih umjetniEkih djela i  to

kvalitetnijih kulturnoindustrijskih proizvoda.

Elementi toga dugoroEnog cilja dani su u Agendi za novu medijsku politiku u Hrvatskoj,

objavljenoj u prosincu 1999. godine:

  Demokratskom dru tvu za razvoj treba slobodan medijski sustav;

  Medijska politika mora jamEiti slobodu, jednakost i raznolikost medijskog sustava radi

postizanja pluralnosti u dru tvu;

85