STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 84

7. Urediti odnose izme u kinematografske i televizijske produkcije po uzoru na zemlje

(npr. Francuska) koje su to rije ile posebnim zakonima, sporazumima ili ugovorima o

tome  tko  Ee  proizvoditi  koju  vrstu  filmova,  o  zajedniEkim  projektima,  nastupima  i

kori tenju tehniEke baze.

8. U Ministarstvu kulture osigurati upravnu nadle nost i djelotvorniju operativu za kine 

matografsku djelatnost.

9. Ukloniti formalne zapreke interdisciplinarnom radu i suradnji znanstvenika iz razliEi 

tih podruEja i ustanova na filmolo kim projektima.

mediji

To se podruEje stjecajem okolnosti na lo u strategiji kulturnog razvitka, premda mediji pri 

padaju politici i javnom  ivotu u naj irem smislu rijeEi, kao  to oblikuju sliku stvarnosti

koja se tiEe svih sektora dr ave i dru tva. Okolnosti o kojima je rijeE proiza le su iz pro 

grama VijeEa Europe, koje na nekoliko naEina analizira i prati stanje medija u zemljama

Elanicama i putem preporuka utjeEe na njihove medijske politike. U drugoj polovini 1990 

ih i hrvatski su mediji do li pod kritiEko poveEalo VijeEa Europe. Jedan od naEina praEen 

ja i izvje tavanja o medijskoj politici u Hrvatskoj bio je spomenuti Nacionalni izvje taj o

kulturnoj politici, koji je obuhvatio i dimenziju medijskih prava i sloboda u Hrvatskoj, kao

i udio kulture u medijima. Ova strategijska dionica oslanja se na rezultate tog izvje taja i

Eini korak dalje, ocrtavajuEi najpogodniji model medijskog sustava za Hrvatsku.

Sloboda, raznovrsnost, pluralizam te odnos domaEe i strane kulturne proizvodnje u me 

dijima opEenito su pitanja u kojima se podjednako prelamaju interesi kulturnog i svih

drugih  sektora.  Ipak,  u  medijski  oblikovanoj  slici  zbilje  kulturni  sektor  vidi  opasnost

analognu etatistiEkoj opasnosti u nedavnoj pro losti. Sada strepimo zbog rastuEeg utje 

caja lo ih strana tr i nog gospodarstva i demokracije: pretjerane komercijalizacije i te  

nje  populistiEkom  sravnjivanju  kulturnih  i  drugih  vrijednosti.  Takve  tendencije  u  eri

globalizacije mogu uzrokovati ubrzan gubitak identiteta i kreativnosti, a domaEu kulturu

pretvoriti u jezik koji samo prevodi i uvozi ono  to je stvoreno ili proizvedeno u inozem 

stvu. U 1990 ima je Hrvatska medijska politika bila najkontroverznije podruEje politike.

Polo aj medija oblikovalo je nekoliko pravnih akata (bez posebnog dokumenta o ciljevi 

ma  razvoja  medija).  U  normativnoj  sferi  ipak  je  ostvaren  bitan  pomak  u  odnosu  na

prethodni re im: nije bila potrebna formalna dozvola za osnivanje slobodnih medijskih

84