STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 82

Kriza hrvatskoga filma nije uzrokovana nedostatkom stvaralaEkog talenta, nego odgo 

varajuEe politike i stabilnog sustava financiranja.

U nekim vrstama filma, gdje Hrvatska ima jaku tradiciju i ugled, produkcija je zapu tena

ili prepu tena televizijskoj produkciji (prije svega umjetniEki dokumentarni film). Pro 

izvodnja  animiranog  filma,  po  kojem  je  Hrvatska  tako er  poznata  u  filmskom  svijetu

(ZagrebaEka  kola crtanog filma), ispod je plana utvr enog dosada njim zakonskim do 

kumentima. 

Pravilnikom o kriterijima za utvr ivanjem programa javnih potreba u podruEju filma iz

travnja 2000. osiguravaju se sredstva za proizvodnju filmova i odre uje imenovanje pov 

jerenika za pojedine kategorije. No Pravilnik se odnosi samo na proizvodnju filma, ne i

na ostalu kinematografsku djelatnost. 

 to se organizacijskog oblika kinematografije tiEe, u posljednjih su pet godina u struEnoj

javnosti u optjecaju zamisli osnivanja Hrvatskoga nacionalnog odbora za film, Filmske

zaklade, Filmskog instituta, a sada je Zakonom o kulturnim vijeEima odre eno osniva 

nje VijeEa za kinematografsku djelatnost. 

Komplementarne filmske djelatnosti Eine Hrvatska kinoteka (Nacionalni filmski arhiv),

Hrvatski filmski savez te festivali. Hrvatska kinoteka jedini je nacionalni filmski arhiv u

Europi koji nema vlastitu kinodvoranu. Nadalje, inicijativa za osnivanje Filmskog kul 

turnog centra propala je jer je dio Nacionalne i sveuEili ne knji nice, prvobitno pred 

vi en za to, u me uvremenu prenamijenjen za potrebe Katastra! (U sirovu je obliku bila

izgra ena kinodvorana te prostor za buduEi Audiovizualni filmski arhiv, Hrvatski film 

ski  savez  i  moguEe  mjesto  za  buduEi  Institut  ili  Zakladu).  Zbog  formalnih  je  razloga

zaustavljen  i  projekt  osnivanja  Hrvatskoga  filmskog  instituta,  znanstvene  institucije  s

interdisciplinarnim sadr ajem. Umjesto toga, poEetkom 2000. dio Znanstvenoga zavoda

Hrvatskoga dr avnog arhiva poEinje se baviti filmolo kim temama,  to mo e postati novi

zametak buduEeg filmskog znanstvenog instituta. 

Me unarodna  suradnja  osobito  je  bolna  toEka  hrvatske  kinematografije.  Propadanjem

nekada njih producenata i uvoznika (Jadran film, Croatia film i Zagreb film), koji su

veEinom sami obavljali izvoz i prezentaciju domaEeg filma, me unarodna se suradnja

svela na tjedne i retrospektive hrvatskoga filma u sklopu bilateralnih ugovora o kulturnoj

suradnji. U prikazivaEkoj djelatnosti domaEa kinematografija gubi znaEajan dio tr i ta.

Bitno je smanjen broj kinodvorana: od 1995. do 1998. s 200 na 145, a broj posjetitelja

82