STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 78

pada  kupovne  moEi  gra ana,  visokih  tro kova  odr avanja  te  zatvorenosti  u  vlastite

okvire, kazali ta i dalje  ive uglavnom od proraEunskih (dr avnih,  upanijskih, gradskih)

sredstava, vlastiti prihodi dose u 8 11%,  to je visok udio i u europskim razmjerima, ali

su zanemariva sredstva neovisnih zaklada i privatnih sponzora. Godi nja subvencija du 

go se smatrala  nasljednim pravom  te Eesto nije ostajalo sredstava za financiranje novih

programa. Posljednjih godina i tu se zapa aju promjene. Tako je broj financiranih pro 

grama u kazali noj djelatnosti s 62 u 1999. porastao na 84 u 2001, u istom razdoblju broj

financiranih programa u plesnoj umjetnosti raste s 2 na 16, a u kazali nom amaterizmu

s 18 na 31.

Centraliziranost i kruta uklopljenost umjetniEkog obrazovanja u sustav visokog  kolstva,

 to smanjuje pokretljivost nastavnog osoblja, naslije ene su iz prija njih razdoblja. (Pri 

mjera radi, u skandinavskim je zemljama umjetniEko obrazovanje u nadle nosti minis 

tarstava kulture.) Za neke kazali ne poslove i struke nedostaju obrazovni programi (kos 

timografija,  scenografija,  lutkarstvo...),  ali  je  od  akademske  godine  2001/02.  otvoren

prijeko potreban studij produkcije. U postupku je uvo enje poslijediplomskog studija, a

Akademija dramskih umjetnosti uspostavila je suradnju i razmjenu nastavnika i studena 

ta sa srodnim institucijama u svijetu.

Kazali ni  je  amaterizam  u  porastu,  ali  se  nedostatna  pa nja  u  njegovu  vrednovanju  te

struEnoj i novEanoj potpori posveEivala pedago kom radu s (potencijalnim) voditeljima

amaterskih dru ina, bitnim razlikama u sastavu, estetici, motivima bavljenja kazali tem i

ciljanoj publici brojnih skupina u  irokom rasponu od etabliranih alternativnih kazali ta,

 aEkih, studentskih i radniEkih grupa do folklornih dru tava. Podre ivanje godi njih pro 

grama natjecateljskim smotrama tako er je jedan od naslije enih oblika pona anja.

Cilj

Uz  sanaciju  i  modernizaciju  infrastrukture  i  poveEanje  opsega  i  kvalitete  rada,  decen 

tralizati  i  prerangirati  kazali ne  ustanove,  diverzificirati  izvore  njihova  financiranja,

obrazovanje prilagoditi njihovim potrebama i poveEati razmjenu me u kazali tima.

Zadaci

1.  Snimiti  stanje  i  izraditi  dokumentaciju  o  uporabivosti  i  tehniEkim  karakteristikama

zgrada i dvorana. U obliku knjige ili web informacija valja potanko opisati dimenzije po 

78