STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 77

7. S obzirom na broj registriranih izdavaEa i druge povoljne uvjete, valja poticati na ula 

ganje u izgradnju manje tvornice za fonografsku proizvodnju u Hrvatskoj. Time bi se

osigurao bolji pristup svjetskom repertoaru na temelju licencnih ugovora, a fonogrami bi

postali jeftiniji i time pristupaEniji gra anima. S druge strane, time bi se osigurala pro 

izvodna osnova za diskografske potrebe zemalja u susjedstvu (Slovenija, Bosna i Herce 

govina, Makedonija) i omoguEilo otvaranje novih radnih mjesta.

8. Dokapitalizacijom sprijeEiti da se proizvodna baza Croatia Records, nakon neuspjele

pretvorbe, preinaEi u druge osnovne djelatnosti. Na taj naEin moglo bi se zaustaviti i teh 

nolo ko zaostajanje u proizvodnji. U suprotnom, Hrvatska bi ostala bez svog najveEeg

diskografa s polustoljetnom tradicijom i fonotekom mastera neprocjenjive vrijednosti.

scenska umjetnost

U Hrvatskoj su razmjerno dobro i ravnomjerno raspore ene kazali ne zgrade i vi ena 

mjenski prostori u kojima se mogu izvoditi tehniEki manje zahtjevne kazali ne predstave.

No za zahtjevnije izvedbe ti su prostori, napose scenska tehnika kojom sada raspola u,

veEinom posve neprimjereni. 

Raspad SFRJ i rat prekinuli su dotada nju me unacionalnu suradnju i razmjenu (ljudi,

tekstova i predstava). 

U ratnim i prvim poratnim godinama odr ale su se razmjerno dobre veze sa slovenskim,

bosanskohercegovaEkim i makedonskim kazali tima, dok su veze sa srbijanskim i crno 

gorskim  kazali tima  prekinute.  Suradnja  i  razmjena  s  drugim  zemljama  (ukljuEujuEi

 e ku, Ma arsku, Italiju, SlovaEku kao matiEne zemlje nacionalnih manjina u RH) bila

je na niskoj razini. U posljednjim godinama ta razmjena o ivljava zahvaljujuEi bilateral 

nim me udr avnim sporazumima o kulturnoj razmjeni, me ugradskoj suradnji (razmje 

na izme u gradova prijatelja), pozivima pojedinim hrvatskim ansamblima na me una 

rodne  festivale  (Teatar  ITD,  HNK  u  Splitu,  npr.)  i  pojedinaEnim  gostovanjima  stranih

umjetnika (redatelja, koreografa, pjevaEa) u na im kazali tima. Kao institucije, kazali ta

u Hrvatskoj su nakon dono enja dvaju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaza 

li tu (1997. i 2000.) decentralizirana, ali se u cijeloj djelatnosti zadr ala znatna mjera

birokratizma  i  inercije.  Profesionalni  ansambli  djeluju  u  Zagrebu,  Osijeku, Virovitici,

Vara dinu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku. U Puli,  ibeniku i Zadru postoje  kazali ne ku 

Ee  (administracija i dio tehnike, bez ansambala, povremeno vlastita produkcija). Zbog

77