STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 76

Zadaci

1. Snimiti stanje tehnolo ke baze za odr avanje koncertnih priredaba i kategorizirati sre 

dine prema zateEenom stanju. Nakon rata u Hrvatskoj koncertni  ivot zamro je u mno 

gim sredinama (Split,  ibenik, Sisak, Karlovac, Osijek, Pula, Vinkovci...). U drugim sre 

dinama  tek  ga  valja  uspostaviti  (AEupanja,  Slavonski  Brod,  Novska,  Sunja,  Petrinja,

Virovitica,  Po ega,  Na ice,  Koprivnica,  PoreE,  Rovinj,  Opatija,  GospiE...),  a  u  nekima

pobolj ati (Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Vara din,  akovec).

2. Mjerama decentralizacije u duhu politike kulturnog planiranja na razini  upanija i gra 

dova osamostaliti sredine s razvijenijom tehnolo kom bazom i tradicijom glazbene (re) 

produkcije i publike. Na primjer, najveEi hrvatski barokni skladatelj Ivan LukaEiE mogao

bi karakterizirati glazbenu sliku  ibenika, glazba Dore PejaEeviE   Na ice. Ipak, jedino

kontinuitet koncertnih aktivnosti uEvr Euje potrebu za slu anjem izvedaba  ive glazbe.

Od opernih orkestara izvan Zagreba, samo rijeEki odr ava redovitu koncertnu sezonu i

ima stalnu i glazbeno kultiviranu publiku. 

3. Sistematizirati i klasificirati glazbene i glazbeno scenske manifestacije u Hrvatskoj i

pritom  osigurati  suradnju  ministarstava  kulture,  prosvjete  i   porta,  znanosti  i  turizma.

Primjer Austrije: BeEki sveEani tjedni kao gradska manifestacija, jednako kvalitetan fes 

tival  u  Salzburgu  ali  s  jaEom  turistiEkom  namjenom,  serije  koncerata  u  dvorcima,  te 

matski festivali bez turistiEke namjene, npr. Musikprotokoll u Grazu. Drugim rijeEima,

u hrvatskom sluEaju valja jasno definirati i rangirati znaEenja festivala, smotre i drugih

priredaba razliEita sadr aja.

4. Problem snimanja velikih glazbenih korpusa, ukljuEujuEi operu, poku ati rije iti inter 

vencijom Ministarstva kulture u dogovoru s Hrvatskom radiotelevizijom.

5. Pri obradi svih aktivnosti u podruEju glazbe te promociji domaEe glazbene umjetnosti

na  me unarodnoj  sceni  osigurati  uvjete  za  kori tenje  informatiEke  tehnologije.  To  je

zama an ali neophodan i neodgodiv posao, u kojem Hrvatska znatno zaostaje za svije 

tom. Protok informacija trebao bi ukljuEiti sve  upanije i veEe gradove, umjetniEke udru 

ge i manifestacije.

6.  Evidentirati  i  stavljanjem  pod  dr avnu  za titu  saEuvati  sav  fonomaterijal  iz  fono 

grafske ba tine (u Hrvatskom dr avnom arhivu). Radi oEuvanja glazbene ba tine osno 

vati  i  fondove  za  financiranje  prve  faze  diskografske  proizvodnje  kvalitetnih  djela  u

profitnim tvrtkama.

76