STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 74

no  je  va na,  kao  i  me unarodni  skupovi  (likovnih  kritiEara,  muzealaca,  konzervatora

itd.) koji se odr avaju u Hrvatskoj.

7. Ubrzati radove na izgradnji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu kao i u Rijeci,

dovr iti renoviranje Moderne galerije u Zagrebu kao suvremeno opremljenog i visoko

reprezentativnog mjesta stalnog postava i mjesta atraktivnih likovnih doga anja; vratiti

Me troviEu paviljon u Zagrebu u prvotno stanje kao zdanje fleksibilne likovne namjene

koje je i samo umjetniEki eksponat.

8. U  kolskom i medijskom sustavu pojaEati komponentu likovne obrazovanosti i informi 

ranosti radi podizanja razine likovnog ukusa. U tr i nim prezentacijama likovnih djela, oso 

bito javnim dra bama (ukljuEujuEi televizijske), osigurati prisutnost ili pokroviteljstvo udru 

ga likovnih umjetnika. Multimedijski prezentirati recentnu hrvatsku likovnu umjetnost.

9.  Udru iti  snage  visoke  i  primijenjene  umjetnosti  u  realizaciji   hrvatskog  dizajna .

PreporuEivati  i  financijski  pomagati  da  se  u  prezentiranju  starih  ili  novih  znakova  lo 

kalnog ili grupnog identiteta sve vi e koriste usluge umjetnika i drugih kulturnih struEn 

jaka.

10. Alternativni oblici umjetniEkih aktivnosti sastavni su dio etablirane kulture. Treba ih

poticati jer se kroz njih lako uspostavljaju veze i muzej Eine  ivim. Takvi alternativni vi 

dovi omoguEuju i povezivanje muzeja s malim galerijama i klubovima u gradu, u zemlji,

u inozemstvu... iz kojih se regrutiraju svje e ideje.

11. Da bi se postigla Evr Ea regionalna povezanost, nu na je suradnja me u galerijama i

muzejima. Na primjer, racionalnije je, i svakako ekonomiEnije, da jednu izlo bu prire 

 uju dva, tri ili vi e muzeja i galerije i da gostuje u vi e mjesta s neznatnim modifikaci 

jama,  to obiEno zavisi od izlagaEkog prostora kojim se raspola e.

12.  Da  bi  se  ti  zadaci  ostvarili,  valja  uspostaviti  struEno  tijelo  koje  Ee  koordinirati

aktivnosti, a to tijelo mo e proiziEi upravo iz novouspostavljenih vijeEa za kulturu.

glazba i diskografija

Stanje u glazbenoj umjetnosti i kulturi lo ije je nego prije 1990. u pogledu koncertnog

 ivota,  uvjeta  stvarala tva,  kvalitete  djela,  koliEine  obrazovanja  (smanjeni  programi  u

 kolama). Kriza orkestara i opernih kuEa uzrokovana je odljevom kadrova i smanjenjem

Odjela muziEke proizvodnje na HTV u. Iako su u posljednjih nekoliko godina osnovane

privatne tvrtke za organizaciju koncerata, njihov je opstanak do ao u pitanje zbog sve

74