STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 73

izlo aba, simpoziji i Eesta gostovanja stranih eksperata dio su istoga zadatka. Potrebno

je stoga maksimalno anga irati ali i stimulirati struEnjake u muzejima, institutima, sve 

uEili tima  na  projektima  koji  bi  na  primjeren  tj.  suvremen  naEin  prezentirali  hrvatsku

likovnu ba tinu, svakako izbjegavajuEi provincijalno pretjerivanje i nekritiEke samohvale

buduEi da se time posti e negativan uEinak.

2. Tra iti svaku prigodu da se domaEa likovna umjetnost predstavi na relevantnim mjes 

tima u inozemstvu   bilo me udr avnim sporazumima, bilo drugim oblicima dogovora iz

kruga politike, bilo iz krugova znanstvenika i umjetnika, kao i prilikom gostovanja vrije 

dnih izlo aba u Hrvatskoj. Pri tom valja voditi raEuna da se recepcija ne zasniva na ko 

lonijalnim pretpostavkama: potrebno je znati  to nam odgovara a  to ne, tako se postavi 

ti u startu te artikulirati vlastite zahtjeve.

3. Raditi na nekoliko velikih projekata, praEenih me unarodnim simpozijima, koji bi tre 

bali dovesti do jasno i precizno koncipiranih izlo aba. Izlo be dogovoriti za ona mjesta

u inozemstvu koja Ee garantirati dobar odjek, a nakon gostovanja izlo be pokazati i u Hr 

vatskoj.

4. Osim velikih izlo aba potrebno je imati nekoliko manjih, s gotovim katalogom u kome

se, od sluEaja do sluEaja mijenja samo tekst, a  to zavisi od zemlje u kojoj gostuje. Takve

je izlo be lako transportirati te za njih ne smiju biti skupa osiguranja (npr.  100 hrvatskih

plakata ,  Suvremena hrvatska fotografija ,  Suvremena hrvatska grafika ,  CRO De 

sign  itd.). Izlo bu prati samo jedan kustos, lagana je i prilagodljiva postava te mo e po 

nekad biti i u predvorju gradske vijeEnice, ako veE ne u nekoj prikladnoj galeriji. Takvih

5  ili  10  izlo aba,  na  primjer,  mo e  putovati  svijetom  i  tijekom  2  ili  3  godine  postiEi

mnogo u afirmaciji hrvatske likovne sredine.

5. U izdavaEkoj djelatnosti na podruEju likovnih umjetnosti iznimno je va no uspostavi 

ti kriterije, te poticati stvarne vrijednosti. Mnogi va ni umjetnici nemaju svoju monogra 

fiju, pa Eak niti cjelovitiji katalog. Valja omoguEiti da se knjige i katalozi distribuiraju u

inozemstvu, u relevantnim knji arama i muzejima. Jedna od moguEnosti jest suradnja s

dobrim izdavaEima u svijetu koji imaju osiguranu prodajnu mre u.

6. Poticati domaEe umjetnike da gostuju na relevantnim velikim me unarodnim izlo ba 

ma u inozemstvu (Dokumenta u Kasselu, Venecijanski biennale   djela u izboru direkto 

ra i autora Biennala i sl.). To se pospje uje pozivima vodeEih kritiEara, a pozive upuEu 

ju muzeji, galerije ili instituti. Dobra suradnja s ambasadama i kulturnim centrima iznim 

73