STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 72

dojam da su se oni stvarali iskljuEivo na lokalnim parametrima. NajznaEajniji segmenti

hrvatske likovne ba tine potirali su se ili marginalizirali, a neprimjereno visok status do 

bivala su djela, liEnosti i pojave koji to ne zaslu uju.  ak i onda kada su se istinske vri 

jednosti  nastojale  afirmirati,  Einilo  se  to  na  neprimjeren  i  nekritiEki  naEin.  Osobito  je

dolazilo do izra aja podEinjavanje umjetniEkih vrijednosti trenutaEnim politiEkim cilje 

vima. Tako je stvorena anakrona i suvremenom svijetu neprimjerena poruka, uz  to se

stvorio dojam da se radi o umjetnosti u slu bi puke propagande. Skupe izlo be, mono 

grafije, katalozi, promotivni materijali nisu, razumljivo, postizali  eljeni cilj.

Da bi se odredila kvalitetna strategija na tom podruEju treba revalorizirati brojne seg 

mente unutar likovne ba tine, bilo da je rijeE o onoj koja pripada davnoj pro losti ili pak

suvremenoj produkciji. U tom dijapazonu treba uspostaviti Evrste vrijednosne i promo 

tivne kriterije te maksimalno afirmirati ono najvrednije  to Hrvatska ima u smislu vlasti 

tosti i posebnosti i u smislu europske pripadnosti. Veliki hrvatski povjesniEari umjetno 

sti i kulture odavno su definirali takav odnos stvarnih vrijednosti, pa je njihov pristup jo 

uvijek vjerodostojan i aktualan.

Cilj

Uklopiti hrvatsku likovnu scenu u suvremene europske i svjetske tokove, razvijati funk 

cionalnu i modernu, tehniEki opremljenu likovnu infrastrukturu, osmisliti vizualni iden 

titet Hrvatske i podignuti opEu likovnu obrazovanost.

Zadaci

1.  Dobro  postavljenim  usporedbama  arhitekture,  skulpture,  slikarstva,  kao  i  urbanih  i

ruralnih cjelina, te ljetnikovaca, omoguEiti otkrivanje likovne posebnosti i stvarnog mjes 

ta Hrvatske u Europi. Novija umjetniEka ba tina, od Me troviEa i VidoviEa, Viktora Ko 

vaEiEa  i  arhitekture  me uratnog  razdoblja,  pa  do  Grupe  EXAT 51  i  Novih  tendencija,

enformela, videa i potpuno recentnih pojava, mo e dobro osmi ljenim prezentacijama

pru iti  stvarnu  sliku  na ih  potencijala.  Nekoliko  je  novijih  izlo aba  pokazalo  da  se  to

mo e  uEiniti,  bilo  da  je  rijeE  o  srednjovjekovnoj  ili  suvremenoj  umjetnosti.  Dobri  su

primjeri izlo be  Hrvati i karolinzi  i  EXAT 51 i Nove tendencije .

Izlo be  s  dobrim  i  funkcionalnim  katalozima,  plakatima,  organiziranim  marketingom,

odjekom u medijima, samo su jedan vid takve afirmativne i promotivne strategije. Osim

72