STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 69

Na  tom  tragu  trebat  Ee  u  iduEim  etapama  izraditi  hrvatski  razvojni  program  kulturnih

industrija  po  regijama     ukljuEujuEi  me usektorska  podruEja  kao   to  su  kulturni  me 

nad ment i istra ivanje i razvoj. 

knjiga i nakladni tvo

Knjiga  je  mjesto  ro enja  zamisli  hrvatskog  kulturnog  identiteta  kao  i  unutarnje  stva 

ralaEke  i  politiEke  slobode  koja  je  podjednako  nu na  Hrvatima  i  pripadnicima  drugih

naroda koji  ive u Hrvatskoj. No duh stvarala tva i slobode iskljuEuje duh podobnosti.

Dvadeset drugog travnja 2000. Dru tvo hrvatskih knji evnika proslavilo je stotu obljet 

nicu postojanja. To je, uz Hrvatski centar PEN a, jedina profesionalna udruga koja skrbi

o knji evnom stvarala tvu i knji evnicima. Me u njegovih 527 Elanova ima i takvih koji

nisu uElanjeni prema slu benim kriterijima (dvije objavljene knjige odre ene umjetniEke

vrijednosti).

Reprezentativne kulturne ustanove u naEelu pokazuju znakove neprilago enosti novom

vremenu koje tra i raznovrsnu inovativnost u kontekstu izmijenjenih tehnolo kih, dru  

tvenih, politiEkih i ekonomskih uvjeta i u tom sklopu preoblikovanje nacionalnog intere 

sa i partnerstva u kulturi.

Posljednje  desetljeEe  20.  stoljeEa  za  nakladni tvo  je  bilo  najnesigurnije  razdoblje  od

Drugoga svjetskog rata do danas. Niz nerije enih problema, koji su kulminirali uvo e 

njem drakonskoga PDV a od 22% na knjigu 1998. godine, doveli su do toga da je znatan

broj malih nakladniEkih kuEa, pokrenutih tijekom devedesetih, doveden do ruba opstan 

ka ili, nerijetko, do propasti. Takvo stanje potrajalo je gotovo dvije godine, kada je dio

nakladnika, okupljen ponajprije u udruzi Hrvatski neovisni nakladnici, uz potporu neo 

visnih  novinara  i  Zajednice  nakladnika  i  knji ara,  uspio  tada  aktualnu  vlast,  u  ranjivo

predizborno vrijeme, suoEiti s katastrofalnim uEincima modela naplate PDV a te izbori 

ti ukidanje PDV a na knjigu za krajnjeg korisnika. Time je rast cijena donekle zaustavl 

jen, a poEetkom 2000. zapoEeo je proces revitalizacije industrije knjige.

U protekle dvije godine broj naslova raste, mnogi nakladnici uspjeli su se stabilizirati,

Eak i unaprijediti proizvodnju, tokovi naplate u distributivnoj i knji arskoj mre i bitno su

ubrzani, znatna sredstva iz proraEuna raspodijeljena su bez znaEajnijih prigovora, ukup 

no sufinanciranje knjige i knji evnog  ivota tijekom dvije godine uveEano je za vi e od

50%  u  odnosu  na  prethodno  razdoblje,  odvija  se  transparentno  i  javno,  a  promotivne

69