STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 68

ekonomski rast i poveEanje kupovne moEi oporaviti kulturno tr i te   kao da je rijeE o

jednad bi s jednom nepoznanicom, ili poslu koji Ee netko drugi za kulturu obaviti   pri 

pada jednakom diskursu.

Izradom  strategijskih  ciljeva  i  instrumenata  koji  produ uju  zapoEetu  aktivnu  kulturnu

politiku u smjeru umjetnosti i kulturnih industrija i time: 

   Pobu uju  volju  za  promjenama  me u  samim  umjetnicima  te  njihov  pozitivan  stav

prema stvarala tvu;

  Uspostavljaju nepostojeEe karike kulturne administracije, marketinga i menad menta;

  Stimuliraju kvalitetnu proizvodnju u kulturnim industrijama; 

  Populariziraju vrijednosti umjetniEkih djela, kao i kulturnog znanja, putem obrazova 

nja i medija (ne samo u kasnim nego i udarnim terminima ili mjestima);

moguEe je izaEi iz zaEaranog kruga reakcija. 

Nekolicina knji evnika mla e i srednje generacije, danas uspje nih na domaEem i stra 

nom tr i tu, samonikla su pojava. Nova kulturna politika ne treba, dakako, nikoga po 

uEavati ni nagovarati da stvara za tr i te, ali mo e iskoristiti takve dobre primjere i svo 

jim mjerama zainteresirati potencijalne ulagaEe u talente i proizvodnju njihovih djela. To

mo e potaknuti nove talente i ulagaEe i otvoriti vrata dodatnom zapo ljavanju u indus 

trijskom lancu. 

 Bitna  zadaEa  svake  zdrave  ekonomske  aktivnosti  jest  proizvesti  stanje  u  kojem  Ee

stvaranje biti zajedniEka Einjenica svih iskustava, gdje nijedna skupina neEe biti odbije 

na zbog svog rintajuEeg posla ili nedostatne obrazovanosti, svog udjela u kulturnom  i 

votu  zajednice  ili  ograniEenih  sposobnosti  pojedine  osobe   (Mumford,  1986:  159).

Kultura je u naj irem smislu zajednica rada i stvarala tva, industrije i umjetnosti. I pro 

davaE(ica) ulaznica i autor(ica) predstave rade u kulturi. Kultura koja misli i djeluje na

oba naEina, i umjetniEkim jezikom i jezikom ekonomije, ostvaruje posebne dodane vri 

jednosti koje se ugra uju u industrijski proizvod i pona anje ljudi. ZadaEa je buduEih

istra ivanja  uz  suradnju  kulturnog  i  drugih  sektora  dokazati  u  Eemu  je  specifiEnost

dodane vrijednosti koju proizvodi kultura.

Primjer dobrog koncipiranja  slabih  i  jakih intervencija  u cilju izgradnje mehaniza 

ma  ponude,  potra nje  i  distributivnih  mre a  izme u  umjetniEkih  prostora  i  kulturnih

industrija dan je u spomenutom Izvje taju europskih struEnjaka (Landry, 1999: 46 49).

68