STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 67

umjetnost i kulturne industrije

UmjetniEka elita ostala je nacionalno i ideolo ki heterogenom premda su je razni re imi

poku ali, katkada priliEno uspje no, homogenizirati ili raskoliti. Odre en broj hrvatskih

umjetnika,  koji  se  nedvojbeno  osjeEa  nacionalno  osvije tenim  ali  odbacuje  re imsko

upravljanje kulturom i pripadnu populistiEku strategiju, borio se za me unarodni ugled

Hrvatske  i  u  najambivalentnijim  trenucima  1990 ih.  DarujuEi  knjige,  ili  pak  pisanim

anga manom u prilog Domovinskom ratu upozoravali su domaEu i svjetsku javnost na

prijeko potrebnu solidarnost s nevoljom suverene dr ave u ratu; s druge strane, takav je

anga man uvijek ukazivao na civilizacijski status vlastite nacionalne kulture. 

Kulturne industrije pojavile su se u Hrvatskoj poEetkom 20. stoljeEa, gotovo bez zaka  

njenja u odnosu na razvijene zemlje. Kulturne industrije su rezultat spajanja umjetnosti

i masovne proizvodnje iz Eega su se, uglavnom u najrazvijenijim zemljama, izdiferenci 

rala posebna tr i ta   od masovne kulture do elitnije publike, tj. potro aEa veEe senzibil 

nosti ali i veEe kupovne moEi. U Hrvatskoj se, poznato je, rijetko uspostavljala takva po 

 eljna podudarnost, i to samo u kratkotrajnim razdobljima visokih konjunktura u 1980 

ima, no ne i u1990 ima. 

Osim te ke ekonomske situacije, razlozi su u nas i kulturni i politiEki. UoEljiv jaz izme u

kritiEkog tj. elitistiEkog shvaEanja kulture i industrije masovne zabave naprosto nije omo 

guEio niti po eljne mostove iako bi agilnoj kulturnoj politici oni bili pravi oslonac u obli 

kovanju kroniEno nepouzdanog znaEenja  nacionalne kulture . No kulturna politika nije

bila  agilna.  Kulturne  industrije  ostale  su  nerazvijene  i  proizvodile  su  izgovarajuEi  se

tr i tem uglavnom lo  kvalitet dok su istodobno umjetnici bili nezadovoljni svojim sta 

tusom.

Tako je unaprijed osujeEena moguEnost stvaranja produktivnog lanca izme u umjetnika,

kulturne administracije, kulturnog menad menta, industrija, tr i ta te publike i potro a 

Ea. PostojeEa proizvodnja za tr i te, koje usput ne postoji u punom smislu, na primjeru

nakladni tva,  ne  odvija  se  u  normalnim  financijskim  uvjetima,  zanimanje  za  plasman

kvalitetnih djela domaEih autora je slabo, pa sukladno tome i broj prodanih primjeraka. 

U takvim se okolnostima svakako slo en lanac nakladnik tiskar Eitatelj rje ava olako i

deterministiEki: slabo obrazovano i osiroma eno stanovni tvo nezainteresirano je za kul 

turu a umjetnici su zauzvrat nezainteresirani za tr i te. To je eklatantan primjer  retorike

reakcije  (Hirschman, 1999) prema kojoj se ni ta ne mo e ili ne valja uEiniti. Takav je

stav mnoge zemlje i njihove kulture osiroma io i upropastio. Tako er, oEekivanje da Ee

67