STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 64

2. Izraditi programe prekvalifikacije ili dodatne izobrazbe za nezaposlene u kulturi, pro 

grame prilago ene s jedne strane trenutaEnom stanju, tj. ponudi radnih mjesta, a s druge

stvaranju radnih mjesta za zanimanja u kulturi putem kojih Ee se poticati odr ivi razvi 

tak lokalne sredine.

3. Kulturnu statistiku zaposlenosti treba prilagoditi novoj definiciji kulture i kulturnog sektora.

4. Istra iti odnos izme u ukupnog ekonomskog rasta i rasta (ne)zaposlenosti u kulturi, te

simulacijski modelirati buduEe trendove pod pretpostavkom primjene koncepcije odr i 

vog razvitka.

5.  Sudjelovati  u  dono enju  mjera  fiskalnog  rastereEenja  plaEa  i  smanjenja  poreza  na

dohodak koje pojeftinjuju rad, te procijeniti njihov uEinak na zaposlenost u kulturi.

6. Promicati stvaranje profila kulturno umjetniEkih zanimanja kao proizvodnih; unapri 

jediti  postojeEe  profile  koji  omoguEuju  zapo ljavanje  u  kulturnim  industrijama  kao  i

drugim industrijskim i gospodarskim granama, posebno u (kulturnom) turizmu.

privatizacija

U  Zapadnoj  Europi  val  privatizacije  u  kulturi  poEeo  je  1980 ih,  najprije  u  Velikoj

Britaniji (British Telecom), u trendu napu tanja dr ave blagostanja. I uzrok i posljedica

toga trenda jest smanjenje proraEunskih sredstava dok su druge posljedice, osobito nam 

jeravane, npr. poveEavanje racionalnog poslovanja i uEinkovitosti kulturnih ustanova, jo 

uvijek nedovoljno jasne. Pa ipak, Einjenica da mnogi mogu platiti vi e cijene kulturnih

usluga i da se poreznim mehanizmima potiEu sponzorstvo, mecenatstvo i donatorstvo,

daje  tim  zemljama  znatnu  prednost  pred  istoEnoeuropskim  zemljama,  ukljuEujuEi  Hr 

vatsku. Nakraju, dr ava je i dalje neizbje no glavni financijer kulture.

U Hrvatskoj je potpuno privatizirano izdava tvo dok je u podruEju filma, videa i tele 

vizije stanje  aroliko (znaEajni udjeli i javnog i privatnog vlasni tva). Ostala podruEja,

ukljuEujuEi kulturnu ba tinu, nisu privatizirana. Iskustva privatiziranih podruEja govore

o poloviEnim rezultatima (usp. dionice Knji evnost i izdava tvo i Glazba i diskografija).

Pitanje je stoga u kojoj mjeri i u kojim podruEjima nastaviti s privatizacijom, i to ponaj 

prije iz razloga  to se sve, osobito s obzirom na mje ovite oblike vlasni tva, mo e sma 

trati privatizacijom u kulturi. U tom pogledu najprikladnijim se Eini primjer Nizozemske

gdje se svaki oblik poveEanja autonomije kulturnih ustanova i organizacija (spram up 

64