STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 62

  UmjetniEka i kulturna zanimanja i radna mjesta u kulturnim djelatnostima ili industri 

jama.

  Oni koji nemaju kulturno zanimanje a rade u kulturnim djelatnostima ili industrijama.

  UmjetniEka ili kulturna zanimanja izvan kulturnih djelatnosti ili industrija.

Druga je kljuEna znaEajka kulturnog sektora njegova me uzavisnost i intersektorska us 

mjerenost. Fleksibilno zapo ljavanje podrazumijeva laku pokretljivost iz sektora u sek 

tor. Zanimanja u kulturi, prije svega umjetnosti, svojom obrazovnom kvalitetom omo 

guEuju pojedincima veEu kognitivnu fleksibilnost i kreativnost u razliEitim podruEjima

rada. Ali, taj se ljudski potencijal ne mo e realizirati ako dr ave me uresorskom poli 

tikom  ne  omoguEe  dodatnu  izobrazbu  za  tr i te,  jednaku   ansu  pri  zapo ljavanju  te

potiEu  zapo ljavanje  nakon  izobrazbe.  Tako er,  od  dr ava  se  oEekuje  da  potaknu

ravnomjerniji regionalni razvitak kulturnih industrija jer se komercijalne kulturne indus 

trije  koncentriraju  na  malo  mjesta,  zapostavljajuEi  ostala,  periferna  podruEja  (Feist,

2000).

Upravo  je  Hrvatska  jedno  takvo  periferno  podruEje  s  malim  kulturnoindustrijskim

kapacitetom (vidi dionicu Glazba i diskografija), gdje je kulturni sektor gotovo posve

ovisan o proraEunskom financiranju i javnom zapo ljavanju. 

Statistika  zaposlenosti  u  kulturi  u  Hrvatskoj  poEiva  na  su enoj  definiciji  djelatnosti  u

kulturi pod kategorijom  Kultura, umjetnost i informacije  (CrnkoviE PozaiE, 1998). Tu

nema  kulturnih  zanimanja  u  drugim  djelatnostima,  a  me u  samostalnim  umjetniEkim

profesijama  moguEe  je  pratiti  samo  umjetnike  u  klasiEnom  smislu  rijeEi  (knji evnike,

slikare, kipare, filma e, itd.) a ne i ostale profesije (npr. dizajnere) zaposlene u manjim

tvrtkama. Da stvar bude gora, nema statistiEkog praEenja zaposlenih u kulturi po sek 

torima kulturnih djelatnosti. 

BuduEi da hrvatski kulturni sektor, tj. kulturna politika hoEe baratati suvremenijom i  i 

rom definicijom kulture, osobito znaEenjem kulture kao  razvojne snage dru tva , mo 

rat Ee kulturnu statistiku zaposlenosti prilagoditi novoj definiciji kulture.

Iz  preostalih  se  raspolo ivih  podataka  o  (ne)zaposlenosti  u  kulturi  do  1996.     pretpo 

stavlja se kako sliEni trendovi traju i danas   mo e zakljuEiti sljedeEe: 

   Stopa  nezaposlenosti  u  kulturi  otprilike  je  upola  manja  od  ukupne  nezaposlenosti  u

Hrvatskoj.

62