STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 61

radnog vremena, o ugovorima na kraEe vrijeme ili samozapo ljavanju (Feist, 2000). Iako

fleksibilno  zapo ljavanje  obilje ava  cijelu  novu  ekonomiju  (nestajanje  stalnog  radnog

mjesta i punog radnog vremena), nova zaposlenost u kulturnom sektoru gotovo se u pot 

punosti svodi na taj obrazac zapo ljavanja. 

Tako er,  utjecaj  novih  tehnologija,  u  prvom  redu  Interneta,  djeluje  i  povoljno  i  nepo 

voljno  na  zaposlenost  u  kulturnom  sektoru.  PoveEava  se  zaposlenost  u  softverskom  i

telekomunikacijskom sektoru, dakle na kreativnijim poslovima, a smanjuje u distribuci 

ji i maloprodaji, tj. u rutinskim poslovima. 

Zapo ljavanje  u  javnom  kulturnom  sektoru  u  nekim  zemljama  blago  raste,  u  nekima

stagnira a u nekima se smanjuje. U veEini sluEajeva, me utim, tradicionalno proraEun 

sko financiranje ne donosi poveEanje zaposlenosti u kulturnom sektoru. No pretpostavl 

ja se da proraEunska i druga javna sredstva ili tro kovi nalaze druge puteve kojima se

potiEe  stvaranje  novih  poslova  i  rast  zaposlenosti.  OpEenito,  najveEi  dio  zaposlenih  u

kulturnom sektoru i dalje ovisi o javnom, tj. proraEunskom financiranju. 

Tr i no zapo ljavanje u kulturnom sektoru u europskim zemljama pokazuje veEu osjet 

ljivost za pojedince koji imaju ne samo u obrazovanju steEena znanja i vje tine nego i

ona koja su stekli u poslovanju, upravljanju i financijama; dakle, rijeE je o onim znanji 

ma i vje tinama koja nedostaju u postojeEem obrazovanju ili izobrazbi za kulturna zani 

manja. Tako er, bolji su izgledi za rast zaposlenosti u likovnoj nego u scenskoj umjet 

nosti jer je prva prilagodljivija na fleksibilno zapo ljavanje. 

Napokon,  veliki  su  rasponi  u  primanjima.  Malobrojni  uspje ni  umjetnici  ubiru  velike

prihode dok veEina zaposlenih u kulturi ima razmjerno male prihode ovisne o kratkotraj 

nim i u naEelu nesigurnim aran manima s poslodavcima. Stoga se od vlada, tj. ministar 

stava kulture, oEekuje da potiEu veEu raznovrsnost opcija unutar fleksibilnog zapo ljava 

nja koje inaEe Eini okosnicu rasta zaposlenosti u kulturnoj ekonomiji; oEekuje se tako er

da se podupiru oni oblici izobrazbe u kojima se stjeEu  ira znanja o kulturnom poduzet 

ni tvu i menad mentu te pru aju informacije o stvarnom stanju na tr i tu rada prije ne 

goli poEne izobrazba za specijalna zanimanja. 

Prva kljuEna znaEajka zaposlenosti u kulturnom sektoru proizlazi iz naEina definiranja

kulture, tj. tko se sve smatra zaposlenim ili djelatnim u kulturi. U veEini europskih ze 

malja u statistiku zaposlenosti u kulturnom sektoru uvr teni su (Casey, 1999):

61