STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 60

2. Decentralizirati odluEivanje u obrazovanju kako bi se lokalnoj samoupravi omoguEilo

  jer jedino ona mo e uvidjeti takvu potrebu na svom podruEju   otvaranje umjetniEkih

 kola ili radionica, tj. izbor profila umjetniEkog obrazovanja. 

3. U izvo enju nastave u  kolama i otvorenim uEili tima, kao i radiotelevizijskih emisi 

ja posveEenih kulturi i umjetnosti,  to vi e sura ivati s umjetnicima i umjetniEkim udru 

gama. Osobito je nedostatak likovne i glazbene kulture bolno mjesto veEine javnih pros 

tora u Hrvatskoj. 

4.  Otvorenim  sveuEili tima  dodijeliti  status  koji  omoguEuje  obrazovanje  i  prekvali 

fikacije  za  zanimanja  koja  nedostaju,  ponajprije  za  kulturnu  administraciju  i  kulturni

menad ement.

5. Izgraditi nu ne prostore za umjetniEko obrazovanje (MuziEka akademija, plesna  ko 

la).

6. Poticati projekte izvo enja umjetniEkih djela, od teatarskih predstava do koncerata, u

ambijentima ili ustanovama nesklonima kreativnosti, otvorenoj komunikaciji ili nekon 

vencionalnom pona anju. 

7. Odljev vrsnih umjetnika i umjetniEkih pedagoga u inozemstvo postupno smanjivati i

stvarati uvjete za njihov povratak i reintegraciju.

8. Zbog poplave nekvalitetne novokomponirane proizvodnje, poticati primjere kvalitetne

javne produkcije zabavnog karaktera, naivne umjetnosti, koreografije, oblikovanja suve 

nira, itd.

9. Pospje iti razvoj novih tehnologija i medija u svrhu poveEanja kreativnih moguEnosti

i slobode izra avanja u umjetniEkom obrazovanju.

zapo ljavanje

U promjeni strukture zaposlenosti i naEina zapo ljavanja u europskim zemljama danas

se najvi e istiEe rast uslu nog sektora od kojega se oEekuje da bi mogao pru iti rje enje

za gubitak radnih mjesta u tradicionalnom gospodarstvu. VeEina zanimanja u kulturi pri 

pada sektoru uslu nih djelatnosti. Premda kulturni sektor u zemljama Europske unije po 

kriva oko 2% ukupnog broja radnih mjesta (European Commission, 1998), spomenuti

sektor bilje i stalan rast zaposlenosti iz dva razloga. Prvi je porast kulturnih industrija

(npr.  panjolska, Francuska, Velika Britanija, NjemaEka). Drugi, koji donekle stavlja u

pitanje  prvi,  jest  rast  fleksibilnog  zapo ljavanja.  Radi  se  o  mno tvu  poslova  na  pola

60