STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 58

6.  Razvijati  socijalno  kohezivne  uEinke  umjetniEkog  amaterizma,  spontano  dru enje,

osobito u doticajima izme u kulturnih/nacionalnih manjina i veEine, te me u marginal 

iziranim skupinama ili zdravstveno hendikepiranim osobama.

umjetniEko obrazovanje

U   kolskom  sustavu  veEine  zemalja  umjetniEko  obrazovanje  obavezno  je  u  osnovnoj

 koli te u prva dva ili tri razreda srednje  kole. Nakon toga je izborno (Robinson, 2000).

Razlog takvoj zastupljenosti u nastavi, kao i sve veEem zanimanju za  irenje umjetniEkog

obrazovanja me u umjetniEki neobrazovanom populacijom, prije svega mladima, le i u

spoznajama da je ono vrlo va no za sve oblike ljudskog razvitka: fiziEki, perceptivni,

intelektualni, emocionalni, moralni, estetski, kreativni, socijalni, posebno razvitak izra 

 ajnih oblika grupnog identiteta i pripadnosti. 

Tako er, umjetniEkim obrazovanjem ideje odr ivog razvitka postaju razumljivije i prih 

vatljivije. Malo se umjetnika od svoga rada obogatilo, ali su svijet obogatili neusporedi 

vo vi e od svih bogata a. Kad veEi broj ljudi shvati da u svojoj sredini mogu u ivati u

predmetima i ljudima zahvaljujuEi dobrom razumijevanju i ukusu, a ne prvenstveno zah 

valjujuEi  svojoj  kupovnoj  moEi  ili  dru tvenom  autoritetu,  bit  Ee  susreta  i  doga anja  s

mnogo vi e razloga i u razliEitijim oblicima nego danas. U takvoj sredini stvorit Ee se

uravnote eniji odnos i prohodniji putovi izme u razliEitih interesa i tako smanjiti golem

pritisak koji siroma an duh sa samo jednim interesom, a obiEno je to uspjeh pod svaku

cijenu, stvara nad ljudima i proizvodima. 

U mnogim zemljama novi se prostori i situacije stvaraju ulaskom profesionalne umjet 

nosti  u  svakodnevicu.  IzvodeEi  svoj  posao  iz  galerija,  teatara  i  koncertnih  dvorana  na

druga mjesta profesionalni umjetnici mo da dovode u pitanje svrhu umjetnosti, ali ne 

dvojbeno  na  nov  naEin  pribli avaju  umjetnost  dru tvu.  Oni   zacijelo  ne  zagovaraju  ni

`umjetnost radi umjetnosti' niti umjetnost kao terapiju ili kao dru tvenu uslugu. Umjet 

nici koji rade na drugim mjestima istinski se bave ljudskim iskustvom    to ima pozitivne

implikacije kako za umjetniEku formu tako i za pojedince i zajednice koje su ukljuEene

u njezino nastajanje  (Phillips, 1997).

Novi  naEini  popularizacije  umjetnosti  ukljuEuju  i  suradnju  umjetnika  s  nastavnicima  i

 kolama a to zahtijeva prilagodbu nastavnih programa kao i odre enu prilagodbu samih

umjetnika te zajedniEku dodatnu izobrazbu (Robinson, 2000). 

58