STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 54

6. Rekonstruirati i dograditi mre u otvorenih i narodnih sveuEili ta, kulturnih centara i do 

mova kulture. Za takav zadatak trebat Ee izraditi projekte namjene ili prenamjene posto 

jeEih prostora, ukljuEujuEi izgradnju polivalentnih prostora, koji Ee zainteresirati nositelje

proraEunskih sredstava, urbaniste i druge sektore, kao i nevladine ustanove i privatne po 

duzetnike. Trebalo bi ostvariti sklad javnih i privatnih, kulturno svrhovitih i komercijalnih

interesa gdje god je to moguEe. Ukoliko nije odmah moguEe, valja strpljivo Eekati bolju

priliku i neprestano nuditi projekte koji uskla uju razliEite interese u istom prostoru   ili u

krajnjem sluEaju prostor koji je imao kulturnu namjenu prepustiti drugoj javnoj namjeni:

zdravstvu, znanosti, turizmu, nevladinim uredima ili poslovnim uredima u sklopu organi 

zacije koja znaEajno doprinosi razvitku lokalne zajednice (npr. zapo ljavanjem).

7. Me uresorski sura ivati u poticanju i osna ivanju kulturnog turizma u obalnom i kon 

tinentalnom podruEju radi stvaranja dodatnih  ansi, posebno prihodovnih, za jaEanje kul 

turnih aktivnosti u manje razvijenim podruEjima i mjestima.

8. Izraditi kulturne indikatore radi istra ivanja i praEenja kulturnog stanja i promjena u

procesu decentralizacije, tj. stupnja uravnote enosti kulturnog  ivota i razvitka na razli 

Eitim teritorijalnim razinama, odnosno svim teritorijalnim jedinicima. U tu svrhu valja

uspostaviti okomicu struEnog znanja i informacija koje pru aju podr ku odluEivanju u

kulturi. Tu bi zadaEu obavljale analitiEke informacijsko dokumentacijske slu be u opEi 

nama, gradovima i  upanijama, a na nacionalnoj bi razini Zavod za kulturu objedinjavao

takva znanja i informacije, koordinirao i planirao rad slu bi i vodio vlastita primijenje 

na istra ivanja o trendovima kulturnog razvitka u Hrvatskoj i usporednim trendovima u

inozemstvu (v. dionicu Istra ivanje i razvoj). 

participacija u kulturnom  ivotu

Kulturna statistika na nacionalnoj razini ne ukljuEuje sve podatke o raznim oblicima par 

ticipacije u kulturi, kao ni posebna istra ivanja o naEinu provo enja slobodnog vremena

stanovni tva. Od raspolo ive statistiEke gra e donosimo podatke o kulturnom amateriz 

mu u Hrvatskoj za razdoblje od sredine 1980 ih do kraja 1990 ih.

Iz tih se tablica dade i Eitati tendencija ustrajnosti i odr avanja kulturnog amaterizma.

Kulturni  amaterizam  u  Hrvatskoj  ima  dugu  i  bogatu  tradiciju. To  je  najprirodniji  pro 

du etak kulture cilja izvan elitne kulture i tradicijske narodne kulture te najdjelotvorniji

oblik njihove popularizacije. 

54