STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 53

guEnosti,  a  otvaraju  i  vrata  prekograniEne  suradnje  s  drugim  susjednim  i  udaljenijim

zemljama. Nacionalna razina zadr ala bi prvenstvo u odre ivanju neotu ivih kulturnih

dobara i razrje avanju kljuEnih problema kulturnog razvitka. Sredi nja nacionalna upra 

va i nezavisna struEna vijeEa tako er bi po potrebi intervenirala u regionalni i lokalni

razvitak,  a  regije  u  unutarregionalni  razvitak. Ali  takve  intervencije  trebale  bi  biti   to

rje e, samo u sluEajevima sukoba interesa nerje ivih na subnacionalnim razinama. Da bi

se izbjegao strogo piramidalan sustav upravljanja, potrebno je ustanoviti stalne koordi 

nacije me u susjednim ili razvojno bliskim  upanijama, te analogne koordinacije opEina

i gradova unutar  upanija.

2. Raspisati opEe i specijalizirane vi egodi nje natjeEaje (najmanje trogodi nje). Dobiva 

njem sredstava na takvim natjeEajima bitno se stabilizira kulturno planiranje kao i oEeki 

vanja u kulturi, osamostaljuje se rad kulturnih ustanova, omoguEuje domaEa i me una 

rodna suradnja, osigurava dovoljno vremena za promid bene i marketin ke aktivnosti te

otvara moguEnost nabave sredstava iz dodatnih (neproraEunskih) izvora. 

3. Na svim razinama koje smiju voditi razmjerno nezavisnu kulturnu politiku valja do 

nijeti mjere koje osiguravaju sljedeEe uvjete:

   Odr ivost  odre ene  razine  kulturnog   ivota,  infrastrukturne  opremljenosti  i  za tite

ba tine; 

  Koordiniranost izme u upravnih razina;

  Poticajan uEinak na razliEite kulturne djelatnosti;

  Interesno povezivanje i suradnju s drugim sektorima (znanosti, obrazovanja, prostornog

planiranja, turizma...);

  Prihvatljivost u javnoj, neprofitnoj i privatnoj sferi.

4. Svaka upravna razina treba izraditi svoju strategiju razvitka za kraEe ili plansko (tro 

godi nje ili Eetverogodi nje) i du e razdoblje.

5. VijeEa za kulturu (nezavisna tijela struEnjaka) treba osnivati posvuda gdje za to pos 

toje  moguEnosti  s  obzirom  na  broj  podruEja  i  broj  struEnjaka  u  sastavu  vijeEa  koji  su

propisani Zakonom o vijeEima za kulturu. Na taj naEin upravna decentralizacija u kul 

turi dopire dotle dok postoje struEni uvjeti za dono enje kvalitetnih odluka o financira 

nju kulture. Demokratizacija kulture ne smije prerasti u kulturni populizam koji dovodi

do relativiziranja i odbacivanja vrijednosti visoke kulture te kori tenja javnih sredstava

za kulturu u druge namjene.

53