STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 52

decentralizacija

Broj  teritorijalnih  jedinica  u  Hrvatskoj  skrojenih  u  1990 ima  nije  u  funkciji  razvoja  i

ekonomski je rastro an. Takva upravna rascjepkanost usitnila je i kulturne resurse a po 

veEala upravne izdatke. Odluke koje se donose na lokalnim razinama, za razliku od sre 

di nje i gradske razine, nisu znaEajne za kulturni razvitak a uz to su nekoordinirane.

AEupanije u sada njem sastavu a ni u zbroju vi e njih ne obuhvaEaju kulturnopovijesne

regije Hrvatske. Na taj naEin cjelovitiji regionalni kulturni razvitak zakoEen je a kultur 

na ponuda ostaje neprikladna za me unarodnu suradnju  to dugoroEno lo e utjeEe na in 

tegraciju Hrvatske u europske regionalne sustave.

Cilj

Decentralizirati kulturnu politiku u vi e dimenzija i na temelju policentriEnog razvitka

koji proizlazi iz kulturnopovijesnih regija Hrvatske. 

U daljnju decentralizaciju valja iEi zadovoljavajuEi dva glavna uvjeta. Prvo, preno enje

ovlasti s nacionalne na podnacionalne razine u najmanju ruku ne smije uroditi srozava 

njem kulturnih standarda i potreba. I drugo, zakonski se moraju jasno i nedvosmisleno

odrediti  prava  i  obveze  nositelja  kulturne  politike  na  subnacionalnim  razinama,  prije

svega  upanijskim, ukljuEujuEi nu an iznos proraEunskog izdvajanja za kulturu. 

Zadaci

1. Ravnomjernije rasporediti ovlasti na nacionalnoj,  upanijskoj i gradskoj, odnosno op 

Einskoj razini, pri Eemu bi nacionalna zadr ala ovlasti odre ivanja prioriteta i ciljeva raz 

vitka te ukupne fizionomije kulturne politike, a na  upanijskoj ili regionalnoj razini kon 

centrirale bi se ovlasti kulturnog planiranja. Taj zahtjev valja unijeti u zakonsku regula 

tivu koja se odnosi na ustrojstvo lokalne uprave i samouprave. Pritom preporuEujemo,

bez namjere da prejudiciramo novu teritorijalno upravnu podjelu Hrvatske, da se ugradi

odredba o hrvatskim  upanijama kao kulturnim regijama. Ta simboliEka referencija pro  

losti   Hrvatska je nastala spajanjem svojih regija i u njima je sadr ana kulturna hetero 

genost i bogatstvo zemlje, od spomeniEkog do jeziEnog   mora dobiti na te ini i postati

obvezom  spram  kulturnog  razvitka  u  buduEnosti.  Istra,  Hrvatsko  primorje,  Dalmacija,

Lika, Slavonija, Me imurje...   hrvatski su aduti s obzirom na kulturnu raznolikost (uz

multietniEku), tradicionalni ponos spram regionalnog identiteta, razvojne ambicije i mo 

52