STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 48

nu no posljedica oskudice u gospodarstvu: sponzorska i donatorska davanja za sport ne 

koliko su puta veEa negoli ona za kulturu. SliEno je u razvijenim europskim zemljama,

premda se radi o bitno veEem ukupnom iznosu sredstava. Mahom gospodarske tvrtke sve

se vi e odluEuju na sponzorstvo umjesto klasiEnih reklama. Sponzorstvo je bolji naEin za

stvaranje javne slike tvrtke, njezina imena i za titnog znaka, a kulturni prostor i djelat 

nost daje poseban ugled imid u tvrtke. Valja se nadati da Ee i tvrtke u Hrvatskoj, kao i

strane tvrtke, u kulturnim vrijednostima Hrvatske prepoznati ugledno mjesto i priliku za

stvaranje povoljne slike o sebi.

S druge strane,  irenje tr i ta i tr i nog privre ivanja prisiljava kulturne djelatnosti da uz

proraEun, dosad gotovo jedini i siguran izvor financiranja, tra e dodatne izvore financi 

ranja. Me u njima su sponzorska sredstva vrlo va na opsegom i uEestalosti. Potraga za

sponzorima postat Ee svakodnevna briga kulturnih menad era.

Ukupna sredstva Ministarstva kulture poveEana su u 2001. godini za 38% u odnosu na

1999. godinu. Ne to je manji rast sredstava za financiranje djelatnosti ustanova kulture i

udruga u kulturi (16%) a znatno veEi za financiranje programskih djelatnosti (48%).

U dijelu financiranja ustanova kulture osiguravaju se sredstva za plaEe ukupno 1.266 za 

poslenika:  u  arhivskoj  djelatnosti  366  zaposlenika,  u  muzejsko  galerijskoj  djelatnosti

385 zaposlenika, u za titi spomenika kulture 139 zaposlenika, u knji niEnoj djelatnosti

(matiEne slu be narodnih knji nica, knji nica nacionalnih manjina i Hrvatskoj knji nici

za slijepe) 46 zaposlenika te u ustanovama kazali ne i glazbeno scenske djelatnosti (Hr 

vatsko narodno kazali te u Zagrebu, LADO   Zagreb i MuziEki informativni centar   Za 

greb) 330 zaposlenika. Osim za plaEe, osiguravaju se sredstva za tekuEe izdatke (mate 

rijalni tro kovi) spomenutih ustanova kao i ostala materijalna prava. Znatno su poveEana

sredstava za knji nice u 2000. godini jer je tada preuzeto financiranje Hrvatske knji ni 

ce za slijepe i knji nica nacionalnih manjina. Ministarstvo kulture tako er osigurava pot 

poru za redovnu djelatnost Eetrdesetak strukovnih udruga u kulturi.

Blagi porast sredstava za ustanove u kulturi odnosi se iskljuEivo na rast plaEa u ustanova 

ma kulture. U narednom razdoblju nu no bi bilo poveEati sredstva za zapo ljavanje novih

i to iskljuEivo struEnih kadrova u ustanovama kulture.

U  financiranju  programskih  djelatnosti  Ministarstva  kulture  sredstva  su  poveEana  za

48% u odnosu na 1999. godinu. NajveEi je rast sredstava za investicijske potpore (76%)

te za programe za tite spomenika kulture (63%).

48