STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 47

njenom teritorijalnom ustroju Hrvatske, koji prete ito Eine opEine nemoEne da zadovo 

lje najosnovnije potrebe stanovni tva, nije moguEe razvijati kulturnu infrastrukturu. Tako

zakonska moguEnost osnivanja raznih institucija u kulturi na razini opEine ostaje mrtvo

slovo na papiru, dok je oEekivano udru ivanje susjednih opEina u aktivnostima na stva 

ranju kulturne infrastrukture u praksi gotovo potpuno izostalo, a to se opravdava gospo 

darskim problemima kao i nepovezano Eu gospodarskog razvitka s kulturom. Razvitak

kulturne infrastrukture, me utim, ne smije biti ovisan o upravnim strukturama i prora 

Eunskim  moguEnostima  nego  mora  biti  ukomponiran  u  program  razvoja  cjelokupnog

gospodarstva. To znaEi da treba zagovarati promjenu temeljnih shvaEanja o ulaganju u

kulturu me u svim razvojno zainteresiranim subjektima. 

3. Sustavno poticanje kulturnog  ivota i stvarala tva. U dosada njoj zakonodavnoj prak 

si  utvr eno  je  da  su  za  kulturni   ivot  i  stvarala tvo  najpoticajnije  odredbe  kojima  se

propisuju porezne, carinske i druge olak ice za djelatnosti i aktivnosti u kulturi, kao i

povlastice koje u ivaju samostalni umjetnici. Od osobita su praktiEnog znaEaja odredbe

Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetniEkog stvarala  

tva kojima se omoguEuje osnivanje umjetniEkih organizacija pa su one sve brojnije i sve

prisutnije u svakodnevnom kulturnom  ivotu i stvarala tvu. Osobito ohrabruje djelovan 

je umjetniEkih organizacija koje najveEim dijelom ne ovisi o proraEunskim sredstvima.

To govori da propisi u kulturi posti u svoju svrhu ako su proizvod promi ljanja, poti 

canja i neprestanog praEenja promjena u kulturnom  ivotu i stvarala tvu, tj. ukoliko se

sami mijenjaju i pobolj avaju u skladu s praktiEnim potrebama sudionika u kulturi. 

financiranje

Sredstva za financiranje kulture veEinom su proraEunska. U tome je, prema procjena 

ma za 1999. godinu, udio Ministarstva kulture oko 30%, gradova 30%, Grada Zagreba

24%,   upanije  5%  i  opEine  3%  (Ministarstvo  kulture,  prosinac  2000:  2).  No  udio  je

drugih  izvora  financiranja  kulture  minimalan,  ukljuEujuEi  druge  dr avne  resore.  (U

Francuskoj, na primjer, ostala ministarstva sudjeluju u financiranju kulture s 28% ukup 

nih sredstava.)

Vlastiti prihodi kulture, koji se najvi e stvaraju u kulturnim industrijama i ne to manje

u ostaloj umjetniEkoj proizvodnji, mali su i nedostatni za samoodr avanje kulturnih dje 

latnosti. To se odnosi i na sredstva ostvarena od sponzorstva i donacija. Takvo stanje nije

47