STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 46

Pri tome valja imati u vidu da podruEje kulture ne Eine samo raznolike djelatnosti kao

 to  su  arhivska,  knji niEna,  muzejska,  galerijska,  restauratorska,  kazali na,  glazbeno 

scenska i druge, veE i brojni i raznovrsni oblici kulturnog i umjetniEkog stvarala tva po 

jedinaca i grupa, kao i djelatnosti kulturnih industrija.

Cilj

Zakonodavstvom unapre ivati upravljanje u podruEju kulture, te u procesima odluEiva 

nja poveEavati utjecaj struke kako bi se osigurala  to veEa kvaliteta i transparentnost pro 

cesa upravljanja i stvorili uvjeti za jaEanje infrastrukture u kulturi i sustavno poticanje

kulturnog  ivota i stvarala tva.

Zadaci

1.  Upravljanje  sve  manje  vezivati  za  upravni  (teritorijalni)  djelokrug  odnosa  izme u

Vlade (Ministarstva) i lokalne samouprave i uprave, kao i interese prerazdiobe ovlasti

koji proizlaze iz centralistiEkog shvaEanja nadle nosti i prava u kulturi, a sve vi e za fun 

kcionalnost i struEnu zasnovanost odluEivanja i suodluEivanja i uz interese za autonom 

nost razvitka kulturnih djelatnosti. Na takav smjer upravljanja u kulturi moraju presud 

no utjecati kulturna vijeEa u Eijem Ee se djelokrugu rje avati kljuEna pitanja, od razdiobe

proraEunskih sredstava do utvr ivanja kulturnih prioriteta, a  to omoguEuje doneseni Za 

kon o kulturnim vijeEima.

Danas  se,  na  primjer,  u   upanijskim  uredima  obavljaju  poslovi  iz  djelokruga  kulture,

odakle  se  u  pravilu  samo  povremeno  obavlja  nadzor  nad  zakonito Eu  rada  ustanova  u

kulturi,  a  to  je  glavni  njihov  posao  vezan  uz  kulturu.  Uspostavom  kulturnih  vijeEa

omoguEilo bi se primjereno odluEivanje i suodluEivanje na razini  upanija, ili gradova i

opEina o svim pitanjima razvoja pojedinih podruEja kulture. OdluEivanjem putem kul 

turnih vijeEa ostvaruju se interesi struka u kulturi, tj. zakonski utvr ene ovlasti raznih

struEnih tijela (arhivska, galerijska, muzeolo ka itd. djelatnost), a to je specifikum upra 

vljanja u kulturi. Na taj naEin trebalo bi do kraja suzbiti utjecaje dnevno politiEkih ili npr.

klijentelistiEkih opredjeljenja. SuodluEivanjem se, pak, uskla uju funkcije uprave s inte 

resima struka i interesima kulturne javnosti na svim upravnim razinama. 

2. Propisima omoguEiti jaEanje infrastrukture u kulturi. Za daljnji kulturni razvitak jedno

od kljuEnih pitanja je razvitak infrastrukture u kulturi. U sada njem rascjepkanom i usit 

46