STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 44

nog upletanja (anglosaksonski primjer), zapravo kombinaciju koju je te ko unaprijed, a

pogotovo  trajno,  formulirati.  Ne  mo emo  toEno  znati  kakvi  Ee,  na  primjer,  biti  uEinci

decentralizacije u razliEitim  upanijama s obzirom na njezinu odr ivost, koordiniranost

ili poticajnost. 

Va no je imati na umu da se u sluEajevima balansiranog mehanizma odluEivanja   od

skandinavskih zemalja do Nizozemske ili Austrije   radi o iskustvu vlastite ko e, zapra 

vo o nizu poku aja i pogre aka koji se i dalje nastavljaju. Putokaz nisu ni  mrtvi savjet 

nici , kako je Kri aniE nazivao knjige u kojima je kristalizirano iskustvo predaka i suvre 

menika i koje je smatrao boljima od  ivih savjetnika vlasti pa i vladareva vlastita iskust 

va (Kri aniE /1859/ 1997: 169). 

Najbolji putevi proizlaze iz vlastita iskustva i prakse, koji su naizgled poput tipa ili opEeg

modela.  Samo  su  deklarativna  naEela,  poput  slobode  stvarala tva,  pluralizma  i  decen 

tralizacije, aksiomatska: imaju ih sve europske zemlje. Ostalo, praktiEne posljedice nji 

hove primjene domaEe su. Za to se Nizozemska nije ugledala u Francusku ili za to Ru 

munjska ne mo e poluEiti rezultate Francuske makar prepisala Eitav francuski zakono 

davni model? Uzroke i posljedice, kao ni sredine, oEito se ne mo e serijski proizvoditi.

Ta se Einjenica ne tiEe samo kulturne, nego i ostalih politika. Kulturna politika vjerojat 

no Ee se i u hrvatskom sluEaju, prije svega u odnosu izme u vijeEa za kulturu i Mini 

starstva kulture, formirati kao najbolji naEin iskustva u odluEivanja. Dobro iskustvo Eesto

ovisi o tome kakve osobe, ne samo u struEnom nego i ljudskom smislu, sjede u tijelima

koja donose odluke, a mnogo ovisi i o sluEajevima koje nije moguEe predvidjeti. Bude li

nova praksa odluEivanja u kulturi uspje na, bilo bi racionalno sliEna rje enja potra iti i

u  drugim  politikama  kao  toEku  ravnote e  u  odluEivanju  izme u  politike  i  struke  koja

daje najbolje rezultate za pojedini sektor. 

Odre ena ravnote a izme u demokratskih i meritokratskih oblika odluEivanja trebala bi

biti cilj za zemlju koja hoEe ravnomjerno razvijati sve svoje vrijednosti: ljudska prava i

slobode, znanja, oEuvanje okoli a, kulturu demokracije, ukus i osjetljivost za umjetniEko

oblikovanje, kompetitivno tr i te, dru tvenu solidarnost, itd. 

Drugi  bi  mehanizam  odluEivanja  u  kulturi  trebao  uspostaviti  ravnote u  izme u  hi 

perkreativnosti, kada postojeEe institucije nisu kadre apsorbirati sve inovativne i razvoj 

ne  poticaje  (neka  razdoblja  u  Francuskoj  i  Nizozemskoj),  i  birokratskog  rutinerstva

(gotovo sve biv e istoEnoeuropske zemlje). Hrvatska jo  uvijek pripada posljednjem tipu

44