STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 43

oni, nego jezikom razvitka koji Ee resurse ba tine, umjetniEkog stvarala tva, kulturnih

industrija i kulturne suradnje povezati s drugim razvojnim resursima. NastupajuEi kao

razvojni partner, kultura ne mora strahovati od nedostatka sredstava, nego od nedostatka

ideja, inicijativa i komunikativnosti. Podr ku, pa makar minimalnu i u znak solidarnos 

ti,  nije  toliko  te ko  dobiti  od  domaEih  ili  stranih  izvora  financiranja  kada  se  radi  o

svje im i zanimljivim projektima, koliko kad se bez ustruEavanja tra e samo sredstva na

ime  naslije enih prava . Kada se znaEenja kulture  ire u svim dimenzijama razvoja, od

osobnog  do  nacionalnog  i  globalnog,  od  oblikovanja  stambenog  i  javnog  prostora  do

industrije znanja    naslije ena prava  do sada dr avno za tiEenih ustanova kulture tre 

bat  Ee  na  nov  naEin  obraniti  i  obrazlagati:  kao  dio  sve  slo enijeg  mozaika  kulture

sada njosti i buduEnosti.

Strategijski dokument kulturnog razvitka trebao bi biti prvi odgovor iz redova struke na

nove signale i otvorena pitanja kulturne politike. Smisao strategijskog dokumenta u od 

nosu na kulturnu politiku vidimo u sljedeEem: 

  Izraditi koncepciju kulturnog razvitka opEenito i po dionicama, ukljuEujuEi odgovore

na osjetljiva pitanja dr avnog i nedr avnog odluEivanja i financiranja.

  Tu koncepciju dalje (i trajno) razvijati, po potrebi i revidirati, te procjenjivati njezinu

upotrebnu vrijednost u tekuEoj kulturnoj politici (policy papers). U tu svrhu valjalo bi

osigurati mjesto i praksu susreta i rasprava izme u nezavisnih i vladinih struEnjaka radi

uskla ivanja najva nijih stajali ta i najosjetljivijih odluka.

  Uskladiti razliEita oEekivanja o moguEim razmjerima razvojnih promjena u kulturi i pri

tom izbjegavati krajnja oEekivanja, konzervativna ili radikalna, zadr avanje statusa quo

ili poEinjanje  od nule .

  Uspostaviti i razviti suradnju s drugim sektorima putem zajedniEkih dionica, novih pro 

jekata i potrage za zajedniEkim ulaganjima, kako me u resornim ministarstvima tako i

nevladinim  i  me unarodnim  organizacijama  i  ustanovama  koje  financiraju  razvoj  u

razliEitim sektorima ili intersektorski. Prema na em sudu, jedino se na taj naEin mo e

jednom ostvariti najistaknutiji cilj nove kulturne politike    afirmacija shvaEanja kulture

kao razvojne snage dru tva . 

 to se naEina odluEivanja tiEe, hrvatska bi kulturna politika trebala uspostaviti srednju

skalu izme u intervencionizma (klasiEni francuski primjer) i slabog ili nikakvog dr av 

43