STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 42

merkantilizma i etatizma, iako danas pod pritiskom globalizacije raste i unutarnji priti 

sak ka rastakanju kulturne politike. Prema toj bi logici kulturna politika trebala za tititi

samo najvrednija kulturna dobra, a ostala prepustiti tr i noj sudbini. Ako se drugo ne bi

mijenjalo,  profesionalne  elite  u  kulturi  preuzele  bi  odgovornost  za  transmisiju  takva

obrasca:  likvidirati  velfarizam  (pod  izgovorom  decentralizacije  i  privatizacije),  a  pre 

ostala proraEunska sredstva za tititi kriterijima ekskluzivnosti i elitizma u kulturi. Takva

politika vodila bi stanju nalik na prednacionalno ili protonacionalno razdoblje s dvije ili

tri me usobno udaljene kulture: domaEom aristokratskom, globaliziranom masovnom i

lokalnom puEkom (jezik i obiEaji proletariziranih donjih slojeva). U valu narednih prom 

jena vjerojatno bi bila zbrisana i hrvatska visoka kultura. Ona ne bi mogla, kao u 20. sto 

ljeEu, stvoriti dr avu koja  titi ustanove visoke kulture, od spomeniEke ba tine do sve 

uEili ta, jer bi ostaci proraEuna nacionalne dr ave potonuli u poreznom  ledenom dobu 

globaliziranog  gospodarstva.  U  novoj  se  politici  od  profesionalnih  elita  oEekuju  bolji

scenariji razvitka. 

Prve najave iz Ministarstva kulture RH u smislu  ukljuEujuEe (i i) politike  podrazumi 

jevale su toleranciju svjetonazorskih razlika i suprotstavljanje politiEkom sekta enju u

poslovima kulture. Novi programi financiranja djelatnosti u kulturi trebat Ee se, me u 

tim, temeljiti ne samo na  politeizmu vrijednosti  nego i na razliEitim mehanizmima po 

ticanja kulturnog razvitka, ukljuEujuEi bolne  rezove  u financiranju. Smije li se, ili u

kojoj mjeri, i s kakvim kriterijima, sve  to se do sada financiralo iz dr avnog proraEuna

i dalje na isti naEin osiguravati?  to sve valja dalje i s kakvim moguEim dr avnim jam 

stvima  prepustiti  drugim  izvorima  financiranja?  Kakvu  opEu  a  kakvu  radnu,  mo da  i

privremenu, definiciju kulture upotrebljavati? 

U  dokumentu  Ministarstva  kulture  pod  naslovom   Program  rada  2000. 2004.  godine 

(www.min kulture.hr) na prvome se mjestu govori o  kulturi kao razvojnoj snazi dru  

tva , zatim o demokratizaciji kulture uz po tivanje kulturnog pluralizma, veEoj inicija 

tivi mladih u kulturi, jaEanju kulturnog menad menta, novim vezama izme u kulture i

gospodarstva te preobrazbi Ministarstva u koordinatora u  kulturnom suodluEivanju  (u

kontekstu novog sredi ta odluEivanja, vijeEima za kulturu). Zamisao o kulturi kao  raz 

vojnoj snazi dru tva  Eini se najpoticajnijom jer otvara moguEnost pro irenja znaEenja

kulture izvan standardnih okvira. To ponajprije znaEi da struEnjaci u kulturi vi e ne bi

smjeli  kulturu  braniti  retorikom  nacionalnog  interesa  ili  jezikom  koji  razumiju  jedino

42