STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 41

kulturna politika

Kao dominantan oblik dr avnog upravljanja u kulturi kulturnu politiku treba prilagoditi

zahtjevima  za  novom  raspodjelom  utjecaja  izme u  dr avne  administracije,  kulturnih

profesija i kulturne javnosti a mo da i  ire javnosti (ovisno o smjeru razvitka njezinih

interesa u buduEnosti).  tovi e, nova kulturna politika Republike Hrvatske pridaje pre 

sudnu  va nost  utjecaju  profesija  na  dono enje  odluka.  Radi  uskla ivanja  tih  zahtjeva,

odgovornosti  koje  sobom  povlaEe  i  sprjeEavanja  lo ih  posljedica  meritokratskog  od 

luEivanja, valja uvesti promjene u zakonskoj regulativi, procedurama odluEivanja, meto 

dama i strukturi financiranja te drugim podsustavima kulturne politike: upravljanju kul 

turom  na  subnacionalnim  razinama,  participaciji,  obrazovanju,  zapo ljavanju  i  politici

privatizacije. 

Novom  organizacijom  Ministarstva  kulture  RH  smanjen  je  broj  upravnih  tijela  i  broj

slu benika, uvedena je informatiEka tehnologija te nova Uprava za kulturni razvitak. Ti 

me je zapoEela priprema za rad prema novim zahtjevima. Sklapanjem kolektivnog ugo 

vora sa sindikatom u kulturi stvoren je uvjet socijalnog mira koji Ee valjati uskladiti s

daljnjim reformskim zahvatima u organizaciji i radu kulturnih ustanova. Slijede koraci

ka uspostavi suradnje s profesionalnim organizacijama i alternativnom sferom, novom

naEinu  obraEanja  javnosti,  Eije  su  se  naznake  oEitovale  u  prvih  nekoliko  mjeseci  rada

Ministarstva (pojavljivanje vodeEih ljudi Ministarstva na razliEitim javnim mjestima kul 

turnog  ivota, stalne rubrike u kulturnim Easopisima, pokretanje web site a i novog Easo 

pisa Ministarstva Kulturni razvitak, itd.) te suradnje s drugim vladinim resorima u pita 

njima razvitka u Republici Hrvatskoj.

Proces modernizacije i inovacije  odozgo  mo e se dalje  iriti jedino podr kom i kom 

plementarnim promjenama na ostalim razinama, kao i izvan djelokruga vlasti u kulturi.

U  redoslijedu  promjena  kljuEna  je  podr ka  u  kulturnim  ustanovama,  organizacijama  i

udrugama, a u prvom redu me u struEnjacima. Ipak valja upozoriti da je  profesiona 

lizacija , tj. najavljeno preno enje te i ta odluEivanja s Ministarstva kulture na vijeEa za

kulturu sastavljena od (nezavisnih) struEnjaka samo jedan od po eljnih smjerova deeta 

tizacije kulturne politike. Sama za sebe, profesionalizacija je bila faza u kulturnoj politi 

ci niza zapadnih zemalja od 1960 ih do 1980 ih godina. Bila je to zapravo velfaristiEka

politika, nakon koje je slijedila faza tr i ta i konzumerizma, a nakon nje faza dr avne

inkorporacije  i   mekog   nacionalizma  (Volkerling,  1996).  Profesionalizacija  u  sada  

njim okolnostima ne mora imati takve znaEajke i ne mora voditi novom dogovoru izme u

41