STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 36

lja ili korporacija), spravljeni na temelju njihovih vlastitih iskustava ili iskljuEivih intere 

sa, nisu dostatni a mogu biti i  tetni. Naravno, Hrvatska nije zemlja Eija se doga ajna

pro lost istiEe na stranicama opEe povijesti svijeta niti su njezino gospodarstvo i kultura

kadri  ponijeti  organizaciju  velikih  spektakala  kakvi  su  svjetske  izlo be  ili  olimpijade.

Hrvatsku distinkciju prije vidimo kao buduEi proizvod u radu na uskla ivanju razliEitih

dimenzija  kulture cilja  i  kulture sredstva. Tako  bi  se  oblikovala  sredina  u  kojoj  Ee  na

razmjerno malom prostoru biti zgusnuto mnogo vrijednosti i zanimljivosti: materijalnih,

simboliEkih i ljudskih.

Pro irenje opsega znaEenja kulture

Preusko definiranje kulture kao djelatnosti koje se, premda vrlo heterogene (od knji ev 

nosti do muzeja, od baleta do folklornih festivala), odvijaju u djelokrugu ili pod nadzo 

rom  Ministarstva  kulture,  pogoduje  regresivnom  shvaEanju  prema  kojem  je  uspostava

nacionalne dr ave bila krajnji cilj kulturnog razvitka nacije. Me utim, u svjetlu shvaEa 

nja kulture kao sfere iz koje izvire stvaralaEki odnos prema razvojnim izazovima, dr avu

vidimo kao institucionalni okvir koji za tiEuje sve sposobnosti zajednice da se prilagodi

na nove okolnosti i dalje razvija. 

Opseg znaEenja kulture zato Eemo protegnuti izvan institucionalnog okvira: od dr avnih

kulturnih ustanova preko subinstitucionalne sfere sve do vrijednosnih orijentacija i naEi 

na  ivota: 

   Institucionalna  sfera:  Javne  i  privatne  djelatnosti  koje  su  u  slu benoj  nadle nosti

Ministarstva kulture, manjim dijelom i drugih ministarstava ili u me uresorskim nadle 

 nostima (npr. mediji, kultura manjina), zatim  upanija, opEina i gradova te znanstvenih

i obrazovnih ustanova, a  to odgovara veEini dionica u Nacrtu. 

  Subinstitucionalna sfera: Kulturne djelatnosti kojima se bave nevladine kulturne ali i

izvankulturne  ustanove  i  organizacije,  ukljuEujuEi  sindikate  i  vjerske  organizacije,  ili

samo pojedinci, i to profesionalno, amaterski ili mje ovito   odgovara dionicama Parti 

cipacija i Tradicijska kultura.

  Vrijednosne orijentacije i naEin  ivota: Pona anje u smislu hijerarhijske distance, ko 

lektivizma ili individualizma, mu evnosti ili  enstvenosti, kontrole neizvjesnosti i viso 

kog ili niskog informacijskog konteksta (odgovara pojmu  nacionalna kultura  /prema

Hofstedeu,  1994/);   ivotni  stilovi  stanovni tva,  ukljuEujuEi  interese  i  stavove  prema

36