STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 35

  Pokretanje  ireg procesa obrazovanja ljudskih resursa, mimo uskog  kolovanja za kon 

kurentsko tr i te, ukljuEujuEi kulturna prava  ena, mladih, manjina i razliEitih marginali 

ziranih skupina;

  Proces kreativnog zapo ljavanja putem kulturnih industrija i  kulturnih Eetvrti  u gra 

dovima;

  Sustav za tite komunikacijskih i izra ajnih specifiEnosti te obrazaca identiteta malih

zemalja  pred  naletom  ekonomske  i  kulturne  globalizacije,  tj.  industrijskih  i  medijskih

korporacija iz velikih zemalja.

Hrvatska  ansa

Stjecajem  spomenutih  okolnosti  Hrvatska  je  prva  zemlja  kojoj  su  europski  struEnjaci

preporuEili primjenu nove kulturnorazvojne strategije u duhu krilatice  od ruba prema

sredi tu .  Pone to  dopunjeno  na im  refleksijama,  njihovo  je  vi enje  (Landry,  1999)

kulturnih prednosti Hrvatske sljedeEe:

  Jedinstveni milje koji je oEuvao karakter raskri ja kultura i civilizacija i koji valja pre 

toEiti  u  suvremeni  govor  interkulturalizma,  oblikovati  raznovrsnost  lokalnih  identiteta,

od malih mjesta do gradova, i razviti multikulturnu politiEku i poslovnu kompetenciju

(ne to poput povijesne dubrovaEke?).

  Kada se takav kulturni milje dotjera kao nastavak ekolo ki za tiEene sredine i prirod 

nih ljepota, turizam dobiva privlaEnu snagu koja sve manje ovisi o klimatskoj Eudi, pa i

sni avanju cijena usluga, a sve vi e postaje jedinstvenim ili krajnjim odredi tem u itine 

rarima posjetitelja.

  Postojanje stvaralaEkog talenta, intelektualne otvorenosti i radoznalosti, posebno me u

mladima, u  to bi, me utim, tek valjalo sustavno ulagati u cilju izgradnje sna nih stva 

ralaEkih  ari ta, kao  to su miljei inovacija (tehniEkih, institucionalnih, dizajnerskih, fi 

nancijske potpore, stimulativnog dru tvenog okru enja...), laboratoriji alternativnih kul 

tura  (u  izvedbi  nevladinih  i  neprofitnih  organizacija),  me unarodni  projekti  u  prilog

elastiEnijim, tj. lokalno modificiranim i strukturalno diverzificiranim oblicima globalne

proizvodnje, tr i ta, umre avanja, komunikacije, itd. Posljednje je osobito nu no u novoj

ekonomiji, koju odlikuju neoEekivane promjene i sklonost improvizacijama, individua 

lizam i kompetitivnost ( umre eno dru tvo ) a u svrhu nala enja lokalno odr ivih rje e 

nja, primjerenih malom gospodarstvu i kulturi kojima recepti velikih i uspje nih (zema 

35