STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 34

  Dizajniranjem vizualnog identiteta zemlje i gotovo svih njezinih lokaliteta i proizvoda;

  Lokalnim kulturnim industrijama i kulturnom turizmu; 

  Kulturom politiEkog i javnog govora;

  Kulturom poduzetni tva i njezinom senzibilizacijom za vrijednosti ljudskog rada, soci 

jalne ravnote e i  ivotnog ambijenta;

  Alternativnoj kulturnoj sceni koja djeluje daleko od uobiEajenih naEina i Eiji Ee izrazi

kad tad osvje iti glavne kulturne obrasce i kulturne industrije;

   Me unarodnom  razmjenom  i  suradnjom  na  razliEitim  razinama  u  kojima  s  hrvatske

strane valja nuditi i zanimljive stare i novostvorene vrijednosti itd.

Dinamika kulturne raznovrsnosti

I u prednacionalnoj povijesti i u posljednja dva stoljeEa kulturu u Hrvatskoj, tradicijsku

popularnu i visoku, obilje avaju raznovrsnost i otpor kanoniziranju. Ona se razvijala bo 

gatstvom europskih umjetniEkih i intelektualnih stilova (u uvjetima socijalizma i podi 

jeljene Europe: EXAT 51, Bit International, MuziEki bienalle, Praxis, Republika, Gordo 

gan...), putem lokalnih narodnih obiEaja i zanata koji odra avaju svijet stvarala tva obiE 

nih ljudi, djelovanjem mladih u potrazi za alternativnim identitetom i oblicima samoizra 

 avanja   i na sve druge naEine koji ne potpadaju pod politiEke i komercijalne imperative

i izmiEu kli ejima kulture sredstva.

Europski trenutak za hrvatsku kulturnu politiku

Izvje tavanje o hrvatskoj kulturnoj politici pro lo je tijekom 1998. najvi u me unarod 

nu razinu: recenziju europskih eksperata za kulturnu politiku te Eetverosatnu raspravu u

Odboru  za  kulturu VijeEa  Europe.  Zato  umjesto  temeljitog  prikaza  rezultata  hrvatske

kulturne politike u 1990 ima upuEujemo na zakljuEke spomenutog izvje taja (CvjetiEa 

nin, KatunariE, 1999: 245 270). Upozoravamo na jo  jednu Einjenicu. Vrijeme u kojem

je izra en izvje taj o hrvatskoj kulturnoj politici poklapa se s novim europskim valom

strategijskih koncepcija kulturnog razvitka u znaku krilatice  od ruba prema sredi tu 

(Council of Europe, 1998). Tu se kultura poima kao:

  Zagovaranje i promicanje  dru tvenog ugovora  s gra anima Europe i njezinim naci 

jama kao zajednicama utemeljenim na toleranciji, raznolikosti, stvaralaEkim vrijednosti 

ma i civilnom dru tvu;

34