STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 33

1983). To su bila neumjerena oEekivanja suprotnog predznaka. RazoEaranje jugoslaven 

skim iskustvom uEvrstilo je odbojnost prema tom i sliEnim projektima (sindrom Balka 

na). Dana nja je pak europska te nja, nakon niza oscilacija u pro losti, opet u usponu.

Ipak, ona je vi e projekcija bijega s Balkana negoli rezultat interakcije s europskim okru 

 enjem. Stvarno europsko iskustvo tek zapoEinje.

Samopouzdanje i nada

Da  bi  se  osujetili  ponovni  pad  europske  te nje  i   irenje  desperatnog  populizma,  treba

stvoriti unutarnju klimu povjerenja prema pobornicima modernizacije: pod uvjetom da

sve  nepouzdaniju  retoriku  europske  integracije  zamijene  vlastitom  strategijskom  kon 

cepcijom. Najavljivati ono  to ne mo e ni Europska unija, kao  to je rok za prijam Hr 

vatske u tu organizaciju, mnogo je riskantnije negoli otvarati spoznaju o hrvatskim pred 

nostima i nedostacima. Na osnovi takve samosvijesti valjalo bi njegovati odmjereni go 

vor nade i pokrenuti razvojni ciklus.

Pozitivan razvojni odgovor

Strategiju kulturnog razvitka Hrvatske vidimo kao doprinos pozitivnom razvojnom od 

govoru na izazove. U tom cilju valja napustiti kulturni model (etno)nacionalizma iz istog

razloga zbog kojeg je u Hrvatskoj napu ten dirigirani internacionalizam. Sada valja gra 

diti smisao za drukEiju Hrvatsku. To ne znaEi (ponovnu) zamjenu nacionalnog identiteta

anacionalnim ili nadnacionalnim, neki kulturni utilitarizam koji u dlaku slijedi nadola 

zeEe rastakanje ekonomskog i politiEkog suvereniteta ususret europskoj  umre enoj dr 

 avi . To  prije  znaEi  iznijansirati  sredi nji,  nacionalni  identitet  smislom  za  pomicanje

granica izme u vlastitosti i pripadnosti, neprocjenjive i razmjenske vrijednosti, sklada i

konkurencije. Takva navigacijska sposobnost stjeEe se preispitivanjem i inovativnim ra 

dom u mnogim podruEjima: 

  UmjetniEkim izvorima stvaralaEke imaginacije; 

  Pa ljivim ukljuEivanjem prostora mjesta u prostor tokova, tj. globalnog strujanja infor 

macija, financija, poduzetnika, radne snage, itd.;

   Izgradnjom  policentriEnog  sustava  razvitka  preno enjem  znaEajnog  dijela  sredi njih

ovlasti upravljanja nad kulturom, gospodarstvom, turizmom i drugim sektorima na regi 

je u Hrvatskoj;

33