STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 31

zemlje dr e da su jednako vrijedna kao i kulturna dobra ostalih zemalja. Kao  to nema

nadre enih  i  podre enih  dr ava,  nema  vi ih  i  ni ih  nacionalnih  kultura.  Zbog  glo 

balizacije i daljnje europske integracije, ukidanjem glavnih dosada njih funkcija nacije 

dr ave, staro naEelo hijerarhije i moEi dolazi u prvi plan, ovaj put u obliku tr i nih sila.

Tr i te je sliEnije carstvu i dinastijama nego demokraciji i parlamentima, u njemu ne vri 

jedi naEelo veEinskog ni konsenzusnog odluEivanja.  Visoki dr avni du nosnici oslanjaju

se na pregovore /s WTO/ da bi demontirali domaEu politiEku opoziciju i krenuli s novim

tr i nim strategijama koje bi inaEe bilo nemoguEe implementirati  (ITU, 1997: 102).

Je li kultura, kao zadnje upori te nacionalnog suvereniteta, dovoljno jaka da izdr i priti 

sak novog carstva i da, kao i u proteklih stotinjak godina, prikupi resurse za izgradnju

lokalnih politiEkih i gospodarskih prostora? Daljnji razvitak vjerojatno se neEe odvijati

u analogiji s pro lo Eu. Osim toga, integracija Europske unije i drugih velikih regional 

nih sustava ne mora se dalje pravilno i glatko  iriti. Naravno, zastoj u integraciji ne bi bio

nikakva utjeha za zemlje izvan tih sustava, a mogao bi postati uzrokom njihovih jo  veEih

problema. Zbog toga redefiniranje i daljnje razvijanje znaEenja i vrijednosti kulture te

potencijala lokalnog prostora, poduzetni tva, industrija i drugih sektora za koje se sma 

tra da mogu odr ati egzistenciju, funkcionalnost i identitet lokalnih podruEja u eri glo 

balizacije   postaje prioritetno za buduEi razvitak tih zemalja. 

Kultura,  dakle,  vi e  nije  ome eni  duh  aristokracije  ni  osnova  za  izgradnju  nacionalne

dr ave. Kulturna politika, tako er, prestaje biti iskljuEivo dr avnim podruEjem. Ali kul 

tura se ne mo e prepustiti hirovima tr i ta, trenutaEnim raspolo enjima bogatih ljudi ni

apatiji siroma nih. Kako neizvjesnost kulturne politike raste, tra e se novi oblici strate 

gijskog mi ljenja i upravljanja kulturom. U tom Eemo smislu govoriti o postnacionalnoj

hrvatskoj  kulturi  i  razvitku,  policentriEnoj  organizaciji  kulturnog  planiranja  na  osnovi

kulturnih regija, itd. 

Smjerovi i oblici me unarodne kulturne suradnje i organizacija od interesa za Hrvatsku

obra eni su u posebnoj dionici.

31