STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 30

mira na fleksibilniji naEin i postavlja na  iru osnovu od klasiEnog nacionalizma: zahva 

ljujuEi dinamiEnom tr i tu rada u proteklim desetljeEima zapadne zemlje imaju mnogo

useljenika i novih manjina, koji se integriraju kao multikulturni dio nacije. Medijski spek 

takli za vlastitu i me unarodnu publiku, od festivala do sportskih olimpijada, dizajniraju

se prema naEelu politiEke korektnosti. Pokazati politiEku korektnost na reprezentativnim

mjestima i situacijama, prikazujuEi pripadnike razliEitih etniEkih skupina i rasa, kao i oba 

ju spolova, kao ravnopravne sudionike na istom poslu, postaje imperativom kulturne poli 

tike. Tako se nacionalna kohezija demonstrira na multikulturnim osnovama.

Nakon kulturne politike  in enjerske dr ave  (koja je u biv oj Jugoslaviji, odnosno Hr 

vatskoj, imala vi e etapa i fleksibilnije oblike) istoEnoeuropske su dr ave pre le u etapu

nacionalizma, poku avajuEi manje uspje no od zapadnih zemalja ugraditi elemente kul 

turnog pluralizma kao i spomenute administrativne elemente zapadnih kulturnih politika.

U pravnim dokumentima Europske unije spominju se samo dva podruEja relevantna za

kulturu:  audiovizualno  i  podruEje  za tite  autorskih  prava  (Vlada  Republike  Hrvatske,

1999). BuduEi da Ee o tim aspektima sa stajali ta interesa Hrvatske biti vi e rijeEi u dio 

nici o legislativi, ovdje Eemo iznijeti jedno opEenito zapa anje. Pitanja kulturnog razvit 

ka, osim spomenutih, Europska unija prepu ta pojedinim zemljama. To upuEuje na dvije

Einjenice. Prvo, kulturni razvitak ne obuhvaEa resurse za koje bi bili osobito zainteresi 

rani sredi nji sektori politiEke moEi i gospodarskog razvitka   ili se barem tako Eini. Za 

pravo, neizravan utjecaj na kulturni razvitak pojedinih zemalja omoguEen je kontrolom

pravnih mehanizama koji reguliraju audiovizualno podruEje i intelektualno vlasni tvo.

Drugo,  slabije  razvijene  zemlje  izgubile  su  ili  upravo  gube  suverenitet  nad  veEinom

kljuEnih  dobara  podlo nih  otvorenoj  tr i noj  utakmici,  odnosno  propisima  WTO a.

Iznimka su kulturna dobra pod dr avnom za titom i me u njima Ee dio vjerojatno takvi 

ma i ostati. Kakva je sudbina ostalih kulturnih dobara i na koji naEin Ee dr ave definirati

svoj neotu iv interes u kulturi, a  to Ee sve i s kakvim obja njenjem prepustiti drugoj

sudbini? S kakvim pojmom kulture Ee u tom smislu baratati? 

Manje razvijene zemlje bile su u pro losti periferna i samo kulturno distingvirana podru 

Eja u sklopu drugih dr ava. Iz nacionalnih kulturnih pokreta rodile su se politiEke stranke

i drugi elementi buduEih dr ava. Dr ave su potom postale formalno ravnopravne s ostal 

im dr avama. S istog stajali ta, uspore ujuEi danas svoja kulturna dobra manje razvijene

30