STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 29

me unarodni kontekst

S obzirom na polo aj kulture prema dr avi kulturne politike u svijetu u proteklim deset 

ljeEima odvijaju se u nekoliko razliEitih smjerova (prema: Rasky, 1998):

   Arhitekt : dr ava  titi umjetnike i umjetnost kao javno dobro (nordijske zemlje).

   Impresario : dr ava  titi kvalitetu proizvoda a manje materijalno zbrinjava umjetnike

(kontinentalna Zapadna Europa).

   Pokrovitelj : dr ava prepu ta odluEivanje neovisnim tijelima struEnjaka (arm s length

bodies, vijeEa za kulturu) i prete no privatnom financiranju (Velika Britanija).

   Facilitator : dr ava podupire davanja za kulturu putem poreznih olak ica, ne odre uje

javne kriterije kvalitete kulturnih proizvoda (SAD).

   In enjer : dr avnopartijski aparat brine se o svemu i potpuno kontrolira kulturu (biv i

i preostali komunistiEki re imi). 

U 1990 ima do lo je do priliEne dezorijentacije u tra enju najpogodnijih vanjskih uzora

za  razvitak  kulture.  Kreatori  kulturne  politike  u  kontinentalnoj  Europi  upiru  pogled  u

SAD, tra eEi recept za  tr i nu efikasnost  kulturnih ustanova i proizvodnje, a njihovi

pandani u SAD u tra e u Europi upori te za dokaze kako ne valja Eitavu kulturu prepus 

titi tr i tu. KulturnopolitiEka misao tako je postala  Kula babilonska  (Schuster, 1997).

Biv e istoEnoeuropske zemlje orijentiraju se prema modelu  arhitekta  (baltiEke zemlje),

 impresarija  (Rumunjska) i  pokrovitelja  (Poljska,  e ka, Ma arska, Slovenija). Ali to

sigurno nije definitivan smjer njihova kretanja i znatno ovisi o tome koje su politiEke

stranke na vlasti. 

UoEljive su razlike izme u zapadnih i biv ih istoEnoeuropskih zemalja kada je rijeE o

prioritetnim ciljevima i glavnim problemima kulturnog razvitka. U IstoEnoj Europi prio 

ritetni su ciljevi za tita nacionalnog jezika i kulturne ba tine, a glavni problemi malo i

nesigurno  tr i te  za  kulturne  proizvode,  deprofesionalizacija  i  oskudica  proraEunskih

sredstava.  U  Zapadnoj  Europi  prioritetni  su  ciljevi  kulturna  decentralizacija  i  diverzi 

fikacija,  kulturno  poduzetni tvo,  razvoj   stvaralaEkih  gradova   ili   gradova  kulture ,

kulturnog turizma te novih tehnologija, a glavni problemi odnose se na poveEanje zapos 

lenosti u tim novim ni ama kulturnog sektora te na pitanje kako doprijeti do nove publi 

ke (Council of Europe, 2000). 

Zapadnoeuropske zemlje pro le su Eetiri etape kulturnih politika: prosvjetiteljsko idea 

listiEku, profesionalno velfaristiEku, tr i no neoliberalnu i   multikulturalno nacionalis 

tiEku (Volkerling, 1996). Posljednja etapa jo  uvijek traje. U njoj se nacionalizam afir 

29