STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 28

mula uspjeha, prenosiva iz jedne zemlje u drugu, ne postoji. Razvoj sve vi e postaje kon 

tigentan, a to od sudionika tra i stvaralaEku inteligibilnost da bi se pro irila moguEnost

izbora u danim uvjetima. Kao  to nitko nije postao umjetnikom plagirajuEi drugog um 

jetnika, tako ni razvojni uspjeh ne mo e biti ishod opona anja drugih zemalja, kao ni

potrage za univerzalnim rje enjem ili iskljuEivo vlastitim rje enjem. Dobra formula krije

se negdje izme u tih krajnosti i tek je valja pronaEi. Japan, nekada nji uEenik Zapada,

nadma io je svoje ameriEke i europske uEitelje preuzev i od njih recepte, od pravnih do

znanstveno tehnolo kih, dalje spravljao i dovr avao na vlastiti naEin. 

Hrvatsku  formulu uspjeha  vidimo u spajanju kulturnog kapitala, tj. znanja i vje tina

dvaju  modusa  znanja  i  kulture,  s  odre enim  karakteristikama  dru tvene  sredine  (soci 

jalnog kapitala), oEuvanosti prirodne sredine, kontroliranog ekonomskog rasta, obliko 

vanja urbanog i ruralnog ambijenta te svim drugim znaEajkama koje odlikuju sredi nji

strategijski i, pretpostavljamo, transsektorski cilj razvitka Hrvatske   odr ivi razvitak. No

 to konkretnije znaEi odr ivi razvitak s kulturnog aspekta, znat Ee se tek nakon daljnjih

istra ivanja, a ponajprije dijaloga s drugim sektorima koji podupiru takav cilj razvitka,

ukljuEujuEi  njegovu  policentriEnu  strukturu.  Odatle  Ee  uslijediti  i  odgovor  na  mo da

kljuEno pitanje: imaju li hrvatske elite, struEne i politiEke, dovoljno pouzdanja u vlastite

snage i ideje ili Eemo i dalje uporno u Irskoj ili Austriji, danas toliko popularnim uzori 

ma kada je rijeE o kulturnom razvitku u slu bi opEeg nacionalnog razvitka, tra iti rje 

 enja da bismo im izgledali sliEni?

28