STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 27

Valja  tako er  istaknuti  da  u  kulturi sredstvu,  kao  i  ostaloj  proizvodnji  za  tr i te,  ima

sudionika, premda jo  uvijek rijetkih, kojima su vrijednosti kulture cilja u prvom planu,

koji dio zarade ula u u kulturne ustanove ili sveuEili ta   kao mecene, donatori, sponzori,

partneri, itd. Njihov broj valja  to je moguEe vi e poveEavati   zagovaranjem i promica 

njem kulturnih vrijednosti i razvitka na obostranu korist, u korist kulture cilja i u korist

poduzetniEkog kapitala.

Iz tih razloga oba naEina postojanja kulture razumijemo kao nedovr ene projekte, a kul 

turu kao skup vrijednosti koji se u ukupnom razvojnom procesu neprestano redefinira.

Hrvatskoj   nakon  to je izborena sloboda izra avanja, preduvjet stvarala tva   predstoji

izgradnja  ostalih  uvjeta  kulturnog  stvarala tva:  pravnih,  financijskih,  upravnih,  obra 

zovnih, vlasniEkih, itd. Oni bi trebali me usobno pribli iti oba naEina postojanja kulture.

Na tom putu, osobito na poEetku, moglo bi biti vi e proma aja negoli pogodataka, vi e

obostrana nezadovoljstva nego zadovoljstva, ali drugog puta, Eini se, nema. Mo da zvuEi

kao la na utjeha, ali nijedna zemlja nije prona la konaEan omjer izme u kulturne samo 

svrhovitosti i kulturne instrumentalnosti. U SAD u, zemlji koja je kulturu gotovo u cije 

losti prepustila tr i tu, mnogi su umjetnici i povjesniEari umjetnosti nezadovoljni polo a 

jem umjetnosti u  kolama, medijima, a ponajvi e proizvodima kulturnih industrija (Bue 

hler, Trapp, Radich, 1999). U Hrvatskoj je raspolo enje donekle sliEno, premda je kon 

tekst  obrnut.  Sudionici  u  kulturi  svjesni  su  Einjenice  da  ni  ekskluzivno  za tiEena  od

strane dr ave ni tr i tu prepu tena kultura (proizvodnja literarnih knjiga i dalje ne mo e

opstati bez potpore Ministarstva kulture) nije primjeren put kulture.

Tim smo razja njenjima htjeli upozoriti na va nost koju jednom odabran pojam kulture

ima za kulturni razvitak. U tom smo smislu naglasili kako su unutarnja i vanjska znaEe 

nja kulture nedovr ena i kako kultura nije tek utvrda nacionalne pro losti nego mo e po 

stati i okvir orijentacije i djelovanja u buduEnosti. Na takvoj razini razmatranja strategij 

ski cilj mo emo odrediti kao pro irivanje mjesta susreta izme u kulture cilja i kulture 

sredstva. Uostalom, kulturni sektor u gotovo svim zemljama te i takvu ukr tanju. Sre 

di nja je preokupacija  uspostaviti balans  i gdje je god moguEe naEi  hibridna rje enja 

izme u  dr avnog  i  privatnog  sektora,  elitnog  i  masovnog,  matiEnog  i  alternativnog,

umjetnosti i industrije itd. (Mundy, 2000; Boorsma, Hemel, Wielen, 1998). Ali, opEa for 

27