STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 26

Uvozna sistemska rje enja, od tehnolo kih i financijskih do kulturnoindustrijskih, ne bi

se smjelo unositi mehaniEki, bez kritiEke evaluacije i korekcije od strane prvog modusa

znanja i kulture cilja smje tenog u domaEim kulturnim i znanstvenim ustanovama. Ako

se dru tvo ili zajednica u malim zemljama dezintegrira pod utjecajem centrifugalnih pri 

tisaka velikih tr i ta ili vojnopolitiEkih strategija, to znaEi da je nacionalna ili lokalna

kultura izgubila orijentacijski okvir koji je pru ala u pro losti. Jedina prednost malobroj 

ne nacije u odnosu na druge zajednice iste veliEine, npr. velike gradove u svijetu (Hrvat 

ska je brojem stanovnika otprilike kao Chicago), jest to  to se u prvom sluEaju radi o za 

jednici  s  veEim  stupnjem  unutarnje  interakcije  i  me uzavisnosti.  Nacionalna  dr ava  i

kultura nose izvjesnu politiEku, zakonsku i moralnu obavezu. One pru aju orijentacijski

okvir za odgovarajuEi oblik razvitka zajednice i pona aju se, ili bi se trebale pona ati,

kao odgovorne za sudbinu pripadnika zajednice. Gradske ustanove, kao ni korporacije,

mogu  se  i  ne  moraju  se  tako  pona ati. Tako er  valja  biti  skeptiEan  prema  pomodnom

shvaEanju koje dr ave izjednaEava s velikim korporacijama (kao da ove imaju razvijen

sluh za socijalna ili kulturna pitanja) ili se od gradova oEekuje da ubuduEe nose funkci 

je dr ava u malom (kao u povijesnim gradovima republikama na sjevernom Sredozemlju

i u sjevernoj Europi). Dodu e, moguEe je i po eljno prenijeti neke funkcije dr ave, kao

i  kulturne  politike,  na  te  razine  kako  bi  se   pribli ile  mjestu  isporuke   javnih  usluga

(Mundy, 2000: 32). Ali supstitucija dr avnih funkcija u kulturi i javnom sektoru, kao i

funkcije prvog modusa znanja i kulture cilja, tim je putem neostvariva. 

U  dionici  o  decentralizaciji  kulture  preporuEit  Eemo,  za  razliku  od  takvih  shvaEanja,

preno enje  planskih  funkcija  nacionalne  kulturne  politike  na  razinu  regija,  odnosno

 upanija rekonstruiranih u skladu s tradicionalnim kulturnim podruEjima Hrvatske. To je

mnogo  sigurniji  oblik  preno enja  vrijednosti  i  razvojnih  funkcija  kulture:  Hrvatska  je

primjerno multiregionalna zemlja. Povijesno je nastala spajanjem svojih regija i na tim

bi razinama mogla u buduEnosti skladno urediti svoj odr ivi razvitak, kako kulturni tako

ekonomski, ekolo ki, turistiEki i drugi, gdje sredi nja vlast iznutra koordinira regionalni

razvitak a regije svoj vlastiti unutarnji i prekograniEni razvitak: zapadnoeuropski, medi 

teranski, srednjoeuropski, jugoistoEnoeuropski i ostali. Ako kultura cilj u Hrvatskoj ima

smisla u novim okolnostima, onda je upravo to naEin da se sna ni impulsi instrumen 

talnog razvitka koji proizvode centrifugalne uEinke ubla e i pretoEe u odr iv i policen 

triEan razvitak. 

26