STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 25

dile  su,  manje  u  Francuskoj  a  vi e  u  drugim  zapadnim  zemljama,  suprotne  reakcije  u

znaku  kulturne demokracije . Ta politika odbacuje upletanje dr ave u kulturu, visoku

kulturu progla ava  monokulturom  koja kolonijalizira druge oblike postojanja kulture

(manjina, alternativaca itd.), afirmira se znaEaj tr i ta i sloboda  suverenog potro aEa ,

opEenito kulturni relativizam (McGuigan, 1997).

Odnos izme u dviju kultura sliEan je odnosu izme u dvaju modusa znanstvenog znanja

(Gibbons et al., 1997). Prvi i stariji modus odnosi se na akademsko znanje koje se razvi 

ja u okviru newtonovske paradigme, a va enje rezultata istra ivanja utvr uje se me u sa 

mim istra ivaEima. U kulturi cilju tome odgovara status kritiEara i recenzenata. Drugi

modus znanja, na koji odluEujuEe utjeEe nova informacijska revolucija, provjerava se u

tehnolo koj primjeni i praksi, u krajnjoj crti kod potro aEa proizvoda u koje je ugra eno

novo znanje. Tome odgovara razvitak kulturnih industrija: o uspjehu proizvoda odluEuje

potro aE ili publika.

Pritom ne valja ispustiti iz vida Einjenicu da proizvodnja znanja i kulturnih dobara tako

evoluira jedino u gospodarski razvijenim zemljama. Pa ipak, i u njima se veEina huma 

nistiEkih i dru tvenih znanosti, dakle podruEja bliskih kulturi cilju, i dalje odr ava u pr 

vom modusu. 

Ta  Einjenica  nije  tek  odraz  inercije  nego  i  specifiEne  funkcionalnosti  prvog  modusa

znanja,  po  Eemu  je  on  nezamjenjiv.  U  njemu  se  ne  razvija  jedino  faktografsko  znanje

nego i vrijednosne, tj. etiEke i estetske, dimenzije znanja. One su osobito va ne u karak 

ternom formiranju buduEih struEnjaka i lidera. To mo e imati odluEujuEu va nost u ka 

rijeri Elanova elita koji donose presudne odluke. Obzirna odluka mo e saEuvati mnoge

ljudske  ivote, radna mjesta ili prirodni okoli , a sluh za kulturne vrijednosti oplemeniti

radne i  ivotne ambijente. Takve dimenzije znanja razvijaju se, dodu e, i u svijetu rada  

ali se ondje ne formiraju.  tovi e, u eri vladavine profitnih interesa i brzog dono enja

odluka kojima se lako i sa sve manje otpora zatvaraju tvrtke, otpu taju zaposleni ili pre 

namjenjuje  prostor  bez  obzira  na  njegovo  znaEenje  za  lokalnu  sredinu     vrijednosne

dimenzije koje znanje Eine velikim, prosvjetiteljskim saveznikom dru tva sve vi e nes 

taju. To bi morao biti kljuEan aspekt primjene prvog modusa znanja i kulture cilja u ljud 

skom  kapitalu  i  lokalnoj  sredini  kad  se  govori  o  razvojnim  interesima  zemalja  poput

Hrvatske. 

25