STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 23

EujuEi  Hrvatsku.  Instrumentalna  kultura  u  tim  zemljama  poEiva  na  starim  politiEkim

temeljima:  smatra  sebe  autorom  nacionalne  dr ave  i  od  nje  tra i  trajnu  za titu. Takvo

shvaEanje te ko se mo e preobraziti u naEin kulturnog djelovanja koji bi komercijalnoj

kulturnoj ma ineriji velikih korporacija i razvijenih zemalja bio konkurentan barem na

domaEem terenu. Dr ava je praktiEki jedini za titnik kulturne ba tine i promicatelj nove

kulturne  proizvodnje.  Kulturna  elita  strepi  za  daljnju  sudbinu  proizvodnje  djela  na

nacionalnom jeziku u uvjetima globalnog tr i ta i njegovog saobraEajnog (engleskog) je 

zika. Elita je raskoljena na dvije frakcije,  nacionalistiEko folkloristiEku  i  modernis 

tiEko kozmopolitsku . No nijedna od njih iz takve polarizacije ne mo e izvuEi prednost

(Rasky, 1998). Takvom pozicioniranju vi e odgovara shvaEanje umjetnosti i kulture kao

nezavisnih vrijednosti. I doista, bitne se vrijednosti kulturne ba tine kao ni nacionalni

ponos i identitet ne mogu razmijeniti ili izraziti na cjenovnom jeziku. Ali te vrijednosti

ne pru aju utoEi te za bijeg iz konkurentskog i monetariziranog svijeta. 

ShvaEanje o zasebnosti i nesvodivosti kulturnih vrijednosti jedan je od izraza kulture 

cilja, a to upuEuje na njezine prednosti i nedostatke. Za razliku od kulture sredstva, tu su

izvankulturni ciljevi manje va ni ili neva ni. Sredi nja je te nja prema  bezinteresnom

svi anju , u itku u umjetniEkom djelu, larpurlartizmu ili Eistom znanju. U puEkoj kul 

turi tome odgovaraju hobiji, najEe Ee u obliku kulturnog amaterizma, provo enje slobod 

nog vremena u nekom tradicijski stiliziranom obliku, npr. karnevalima i vjerskim svet 

kovinama. Tu  su  i  va na  pravila  susjedstva  i  kumstva,  zahvaljujuEi  kojima  su  se  sto 

ljeEima odr avale veze s pripadnicima drugih etniEkih zajednica ili kultura, a koje su bile

prekinute ili prorije ene tamo gdje se kultura politiEki instrumentalizirala na osnovama

nacionalizma.

U kulturi cilju preorijentacija na druge ciljeve smatra se nedostojnom poziva u kulturi.

Na  homo economicusa  i  homo politicusa  gleda se kao na uljeze, Eak i kada slu beno

predstavljaju  kulturu.  Ilustrira  to  zapa anje  suvremenog  istra ivaEa  kulture  iz  Litve:

 / /to je veEi broj umjetnika i kulturnih radnika koji su u li u strukture moEi, vi e se

nedaEa  i  problema  pojavljuje  u  njihovim  podruEjima  umjetnosti  i  kulture   (Oskinis,

1997: 87). Kultura cilj je manjinska kultura: od organizacija nacionalnih manjina, Eiji je

najveEi zahtjev kulturna autonomija, preko dijelova akademskih zajednica nezainteresi 

ranih za poslovnu ili politiEku karijeru, do psihodeliEkih subkultura mladih Eiji sudioni 

ci najEe Ee tra e samo to da ih ostave na miru.

23