STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 22

dr ave  ubrzo  potom  postaje  disfunkcionalna.  No  umjesto  da  dizajnira  postnacionalni

razvitak i nove projekte zajedniEkog  ivota u me unarodnom okru enju, dobar dio kul 

turne  elite  poEinje  razmi ljati  i  djelovati  kao  dio  imperijalistiEke  sile.  PopriliEan  broj

novih  nacija dr ava  poku ao  je  opona ati  svoje  biv e  gospodare,  okomljavajuEi  se  na

susjedne, tako er male narode. Kulturni izrazi mini imperijalizma postali su groteskni.

Donedavno su se oEitovali i u Hrvatskoj: potraga za ekskluzivnom etnogenezom, para 

derski  dizajn  javnih  priredaba  koji  sugerira  slavnu  pro lost  ili  ra anje  regionalne  sile,

organiziranje preskupih spektakala tipa  tri tenora , itd. Umjesto pripremanja odgovora

na nove oblike kulturne hegemonije razvijenih zemalja, uslijedio je anakron i autistiEan

odgovor.

Naravno, politiEke i ekonomske strategije ne iscrpljuju znaEenja kulture i nijedna nacio 

nalna kultura ne slu i samo takvoj moEi. Drugo znaEenje kulture, zapravo prvorazredno,

govori o nezavisnosti stvaralaEkih vrijednosti. Da bismo lak e razlo ili razvojne dvojbe

kulture, nazovimo jedno shvaEanje  kultura sredstvo  a drugo  kultura cilj .

Kultura sredstvo  naEin  je  da  se  kulturnim  djelovanjem,  od  samoobrazovanja  preko  iz 

gradnje nacionalnog identiteta do proizvoda visoke i popularne kulture, postignu drugi

korisni  ciljevi  kao  najva niji:  politiEki,  ekonomski  pa  i  vojni.  Razvijene  zemlje,  prije

svega SAD, danas su najvi e uspjele razviti instrumentalnu kulturu u gospodarstvu pu 

tem jakih izvoznih kulturnih industrija, od proizvoda klasiEnih medija do multimedija.

Osim Velike Britanije, druge razvijene zemlje nisu konkurentne SAD u u toj vrsti kul 

turnih  industrija,  ali  je  nadma uju  u  kulturnom  turizmu  kao  industrijskoj  grani  (Hall,

1997; Held et al., 1999). U tom se smislu o novonastajuEoj epohi govori kao vremenu u

kojem Ee se umjesto vojnih voditi  kulturni ratovi . Ne samo izme u zemalja i tvrtki na

tr i tu, nego izme u ideologija, svjetovnih i vjerskih pokreta te politiEkih stranaka, a pr 

vorazredno sredstvo ratovanja bit Ee nove virtualne tehnologije (Castells, 1998). 

NajznaEajniji,  medijski  i  marketin ki  imperijalizam  nije  dakako  jedini  izraz  kulture 

sredstva. Vrijednost kulturne djelatnosti u svrhu podizanja dru tvene i gospodarske vital 

nosti i odr ivog razvitka manjih dru tava i zajednica prepoznata je u kljuEnim izvje taji 

ma UNESCO a (UNESCO, 1995) i VijeEa Europe (Council of Europe, 1998). No takvo

je vi enje nedovoljno priznato u manje razvijenim zemljama, a nije ni razra eno pa je

te ko reEi kako bi se kultura mogla koristiti u ekonomskom razvoju tih zemalja uklju 

22