STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 21

Eesto se iskazi inferiornosti smjenjuju s nespretnim poku ajima samoafirmacije i samo 

veliEanja. DomaEa popularna tradicijska kultura povlaEi se zbog sliEnih razloga i uzmi 

Ee pred naletom obrazaca i zvijezda masovne, prete no ameriEke, kulture Zapada. 

Intelektualni odgovori javljaju se u znaku osporavanja univerzalistiEkih kanona zapadne

kulture, zalaganja za kulturni relativizam i odbacivanja tehnolo ke supremacije u umjet 

nosti ( estetski tehnofeti izam : Fernandez, 1999). Takve reakcije u biti podsjeEaju na

nacionalizam u doba carstava i njegovu borbu za vlastiti jezik i kulturnu samobitnost. Ali

su se krupne okolnosti promijenile. Dana nja  postkolonijalna imaginacija  u interpre 

taciji teoretiEara postmodernizma i postkolonijalizma istiEe pravo manje razvijenih ze 

malja na vlastitu kulturu i demokratski poredak u okolnostima dosad nevi ene ekspan 

zije tr i ta i tehnologije sa Zapada i,  to je jo  va nije, i Eezavanja suverenosti i kontrole

nad vlastitim razvojnim resursima. 

 Ako priEa o dekolonizaciji ne zavr ava s nacionalizmom/nativizmom, gdje onda zavr 

 ava? Kritika zapadne civilizacije kao eurocentriEne, la nih zahtjeva jednog univerzal 

nog subjekta, mo e voditi u fragmentaciju, arhipelage partikularizama   kao  to su poli 

tika identiteta, neotradicionalistiEki vjerski pokreti i etniEnost  (Pieterse i Parekh, 1995:

14 15).

Da bi se obranila od nove kolonizacije domaEa bi se kultura, kako sada stvari stoje, tre 

bala ili odvojiti od svijeta u sprezi s problematiEnim domaEim politiEkim izolacionisti 

ma ili pak uEi u koalicije s kulturnim politikama i kulturnim industrijama konkurentni 

ma ameriEkoj, na primjer francuskom. U oba sluEaja vlastita kultura trpi znaEajne prom 

jene. Da bi se dosljedno zastupalo demokratsko stajali te, kojem je novi antikolonijalni

diskurs toliko privr en, domaEa se kultura mora otvoriti utjecajima drugih kultura i kul 

turnih industrija putem tr i ta, a svoje uzmicanje zaustaviti borbom i utjecajem na istom

tr i tu i uz pomoE domaEe dr ave, tra eEi od nje za titu kao  to je tra e nacionalne ma 

njine u demokratskim parlamentima. Takav ishod, naravno, nije ni sjena programa nacio 

nalne kulture iz kojeg je u 19. i 20. stoljeEu potekla kolektivna energija za uspostavlja 

nje samostalne dr ave. U dana njem se strahu od gubitka identiteta i utjecaja i indijans 

ki rezervat Eini velik kao nacionalna dr ava.

Dana nji raskorak nacionalne kulture nije nastao samo zbog kulturne hegemonije razvi 

jenih, nego i zbog unutarnjih navika stvorenih tradicijom kulturnog etatizma i konformi 

zma. Kultura koja je bila u funkciji politiEke emancipacije i uspostavljanja nacionalne

21