STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 20

jskog dizajna u civilnom i vojnom sektoru (Noblet, /1988/ 1999). No umjetniEke vizije

stvarnosti i predmetno oblikovanje mnogo su raznovrsniji i veEim dijelom neuklopivi u

Eisto  instrumentalne  zahtjeve,  ekonomske  ili  politiEke. Tako er  ni  veEi  dio  dru tveno 

humanistiEkih znanosti nije slijedio strojnu matricu podjele znanja i rada (Gibbons et al.,

1997). 

Pa ipak, polivalentne vrijednosti kulture nisu usmjeravale razvitak glavnih sektora rasta

i  moEi  ka  uravnote enosti  i  smirivanju  borbe  oko  resursa.  Institucionalizirana  kultura

Evrsto je vezana za razvitak sustava vojnopolitiEke i ekonomske moEi, najprije u slu bi

klasiEne imperijalistiEke politike (Machtpolitik, Machtstaat, L'etat du pouvoir). Od kul 

turne elite tada se oEekuje da  iri upotrebu jezika i, ukljuEujuEi povijesne mitove i svjeto 

nazore, ugled tih zemalja u drugim zemljama. Izraz  visoka kultura  bio je u Europi du 

go rezerviran za francusku, njemaEku i englesku kulturu, dok se veEina ostalih (pred)na 

cionalnih kultura izjednaEavala s  puEkom kulturom  (Gellner, /1983/1998). I hrvatski

je dugo bio jezik puka a ne lokalnih elita.

Danas se me unarodni kulturni utjecaj  iri gospodarskim putem, ekspanzijom kulturnih

industrija. One populariziraju prete no masovnu kulturu, prije svega ameriEku. Podaci o

globalnoj  telekomunikacijskoj  infrastrukturi  i  korporacijama,  upotrebi  jezika  i  smjeru

prevo enja  knjiga,  radijskoj,  glazbenoj  i  filmskoj  industriji,  televizijskoj  produkciji   

pokazuju da samo nekoliko zemalja donekle dr i korak sa SAD om u osvajanju novog

oblika  kulturne  moEi. Vlasni tvo  unutar  privatnih  multinacionalnih  korporacija  uglav 

nom je u rukama ameriEkih, britanskih, njemaEkih, francuskih, nizozemskih, australskih

i  japanskih  korporacija.  Kulturne  elite  tih  zemalja  iskoristile  su  nove  tehnologije  i

ukljuEile se u izradu sadr aja za poslovne informacijske sustave i komercijaliziranu po 

pularnu kulturu (Held et al., 1999). 

Elitna i popularna kultura manjih naroda i manje razvijenih dru tava time je dvostruko

pogo ena. Umjetnici, osobito znanstvenici, te ko mogu steEi visok ugled u svojoj sredi 

ni ako ga nisu prethodno potvrdili vani, u visokim kulturama i informacijskim tr i tima

razvijenih sredina. DomaEe referencije nisu presti ne, to vi e  to uloga visoke kulture u

tim sredinama nakon stjecanja nacionalne nezavisnosti ostaje nejasna, dok je veza s kul 

turnim tr i tem nerazvijena i nepouzdana, a me u kulturnom elitom Eesto i nepo eljna.

Posljedica  je  zatvorenost  u  institucije  pod  za titom  dr ave,  nesigurnost  i  nedostatak

samopouzdanja u dodirima s kulturama razvijenih zemalja, kao i s poslovnim svijetom;

20