STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 19

kultura: sredstvo i cilj

Razlog  to pristup zapoEinjemo pojmom kulture jest i teorijski i banalan. Teorijski razlog

proizlazi iz potrebe za orijentacijom u moru znaEenja kulture kako bi izlaganje bilo  to

konzistentnije. Banalan razlog tiEe se shvaEanja mnogih ljudi, ukljuEujuEi i nemali broj

struEnjaka iz drugih podruEja. Radi se o staroj predrasudi da  narod ima vlast kakvu za 

slu uje , da je dru tvo razvojno neuspje no jer su ljudi skloni korupciji, neradu i preEa 

cima do cilja. Kao svaka predrasuda, i ta odra ava dio stvarnosti a ostalo pre uEuje. U

kulturi i dru tvu, odnosno narodu, ima nevaljalog kao i valjalog. ShvaEamo li kulturu sa 

mo na temelju lo ih primjera, unaprijed smo joj oduzeli  ansu. Takvom  pekulacijom ra 

do se slu e upravo vlasti i saveznici korumpiranih re ima u interesu perpetuiranja pos 

tojeEeg stanja. Kultura je, kao i svaka druga zbilja, nejedinstvena i proturjeEna, a njezi 

no je shvaEanje u biti projektivno. Pojam prije govori o tome kako bi ne to trebalo izgle 

dati, kako to zami ljamo, nego  to zrcali trajno stanje stvari. Hrvatskoj bi ponajmanje

odgovaralo shvaEanje kulture kao nepromjenjivog uzroka lo eg postojeEeg stanja. Zato

pojmu kulture valja vratiti dostojanstvo i dinamiEan sadr aj.

Pojam kultura znaEi: (1) opEi proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja;

(2) vjerovanje, praksu i naEin  ivota koji razlikuje neku etniEku skupinu ili neko dru tvo

od drugih, kao i dru tvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd. i (3) djela i praksu

intelektualne, osobito umjetniEke aktivnosti (Williams, 1983). 

Kulturni sektor u nadle nosti dr avnih ministarstava kulture pokriva treEi red znaEenja,

a ostala vi e ili manje sluEajno, ovisno o razdiobi s ostalim resorima (Vestheim, 1995).

To je rezultat dosada njeg razvitka i diferencijacije znanja, rada i ustanova. Ministarstvo

kulture nije, naravno, ni bilo niti je sada  antropolo ko ministarstvo , ne bavi se kultu 

rom u znaEenju  svega  to je Eovjek stvorio . No strategija kulturnog razvitka trebala bi

razabrati neki smisao izme u onoga  to se stvara u su enom sektoru kulture i svega  to

se stvara izvan toga. Ima li kulturni razvitak jo  ikakve veze s ostalim razvitkom, osim

zajedniEke dr avne blagajne i nekog mutnog osjeEaja pripadnosti istoj zajednici? Je li

obrazovanje za umjetnost od ikakve koristi za razvitak drugih vrsta obrazovanja i znanja,

ukljuEujuEi znanstveno? 

Industrijski razvitak u protekla dva stoljeEa, nakon razdoblja romantizma u Europi, naj 

veEi je dio ostale visoke kulture, tj. znanosti i visokog obrazovanja, odvukao na drugu

stranu  podjele  rada  i  znanja,  Eiji  je  uzor  velika  ma inerija  (Mumford,  /1934/  1986).  I

umjetnost je takvom uzoru dala svoj obol   od funkcionalistiEke arhitekture do industri 

19