STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 17

  StruEnjaci bi laicima trebali prenositi smisao vrijednosti umjetniEkih djela i znanstve 

nih spoznaja na jednostavan,  to neposredniji i zanimljiviji naEin, kako bi se pobudilo za 

nimanje za visoku kulturu i stvorio dojam da to nisu vrijednosti namijenjene tek odab 

ranima nego Eitavoj sredini.

  Povratiti dostojanstvo i vrijednost ljudskom radu i komunikaciji dokazivanjem da su

specijalistiEka znanja i novi izumi dodane vrijednosti namijenjene poveEavanju vrijedno 

sti proizvoda koje ljudi proizvode ili upotrebljavaju, kao i sposobnosti da sudjeluju u  i 

votu zajednice. Naprotiv, otpu tanjem s posla ljudi u vitalnoj dobi pod izgovorom da ne

umiju proizvoditi ili ponuditi robu ili usluge namijenjene tr i tu, tj. da nisu sposobni pri 

mijeniti nova znanja   naprosto se tragiEno odvaja od zajedniEkog opstanka pretvarajuEi

pritom sve veEi broj ljudi u tzv. otpad. Takvim obezvre ivanjem Eovjek se kriminalizira

i otvaraju se nove moguEnosti  irenja ideologija ratovanja i istrebljenja.

Zbog svega toga kulturni razvitak ne mo e se uklopiti u linearne vizije razvitka, bilo u

progresistiEkom (rast, ekspanzija, revolucija i sl.), bilo u suprotnom, fundamentalistiE 

kom smislu (povratak korijenima, izolacionizam i sl.). I postojeEi korpus teorija i politi 

ka  modernizacije  prete no  se  temelji  na  linearnim  pretpostavkama.  ObiEno  se  pretpo 

stavlja da ekonomski rast i politiEka demokratizacija (prema zapadnim uzorima) sma 

njuju ili uklanjaju moguEnosti sukobljavanja na nacionalnoj ili etniEkoj osnovi, da rast

 ivotnog standarda poveEava zanimanje za umjetnost i druge proizvode kulture, za  ivot 

nu sredinu, za postmaterijalistiEke vrijednosti itd. Istra ivanja pokazuju da su takve pret 

postavke odveE pojednostavljene i priliEno pogre ne, barem kada je rijeE o nacionalizmu

(usp. Kimlicka, 2000).  to se rasta postmaterijalistiEkih orijentacija u dru tvima obilja

tiEe,  on  se  odnosi  na  stavove  koje  izra avaju  prvenstveno  mla i  nara taji  ispitanika  u

sociolo kim anketama (Ingelhart, 1995), a nikako na sklonost novih upravljaEkih elita u

razvijenim zemljama preraspodjeli dohotka u korist kulture ili u korist siroma nih (za

SAD usp. Reich, 1994; Donelly, 1999). No, u tu temu zasad ne mo emo ulaziti.  elimo

samo istaknuti da je u izgradnji pouzdane strategijske vizije Hrvatske vrijednost kom 

parativnih iskustava razmjerno manja od vrijednosti vlastitih iskustava.

prof. dr. sc. Vjeran KatunariE

voditelj projekta

17