STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 14

dilemama. Takva je stvarnost uprave, naime, da osigurava i kontinuitet i po eljnu prom 

jenu, te da se ni po eljna promjena ne ostvaruje laboratorijski, u umjetnom prostoru, ne 

go je za nju potrebno vi e od puke  elje.

Naposljetku, ali prije svega, stoji ljudski faktor. Kulturna samosvijest, ali napose kultur 

na edukacija, menagement, kulturna komunikacija i interdisciplinarnost, intenzivna me 

 unarodna suradnja i razmjena, stoje me u naslovima zapoEete ali jo  nedovoljno ispi 

sane knjige. Nju dakako ne pi e samo Ministarstvo nego dru tvo, strukovne i interesne

kulturne udruge, pojedinci i umjetniEke i kulturne organizacije, knji nice, muzeji, gale 

rije, arhivi, umjetniEke akademije,  kolske i visoko kolske ustanove  Hrvatska kultura

jest u Europi i svijetu, i svijet i Europa jesu u hrvatskoj kulturi. To jest cilj, ali to se i do 

ga a, tako da jest. Hrvatska jest domaEin ministarskih i drugih najznaEajnijih kulturnih

konferencija i susreta, kulturna i politiEko kulturna elita prisutna je i u vrhu me unarod 

nih organizacija i struEnih timova, hrvatski umjetnici nastupaju i hrvatska umjestnost se

izla e u svijetu, bojim se i mnogo ispred proizvoda hrvatskog gospodarstva, kao  to i

hrvatska kulturna ba tina donosi vi e gospodarstvu nego  to je to moguEe iskazati u sta 

tistikama proizvodnje roba i pru anja usluga. Ljudi Eine i kulturni identitet i kulturni to 

talitet. 

Ne vjerujem, niti sam sam sklon idejama kakvih jo  ima, ali nadam se manje nego prije,

naime, da ljude treba mijenjati, organizirati i voditi ih prema jednom odre enom, vi em

zami ljenom cilju. Ali ono  to zaista mo emo to je otvaranje prostora za stvarala tvo i

razvitak. U ovoj kulturnoj politici mi to vidimo ponajprije u jaEanju svih oblika auto 

nomnosti kulture, Eemu prilago avamo i zorne instrumente kulturne politike.

dr. sc. Antun VujiE

ministar kulture

14